Ministar pravosuđa Orsat Miljenić priznao je danas u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU kako još ne zna može li se u taj zakon ugraditi odredba prema kojoj će Hrvatska europski uhidbeni nalog primjenjivati na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine
'Mi se i dalje konzultiramo s Europskom komisijom (EK) jer postoji tumačenje da smo takvo ograničenje trebali najaviti u pregovorima oko poglavlja pravosuđa te ga sada ne možemo konzumirati', rekao je Miljenić. Iako je ministar pravosuđa u raspravi kazao kako će se do glasovanja o zakonskim izmjenama znati može li se ili ne takva odredba ugraditi u zakon, kako javlja HTV, glasovanje o zakonu, koje je trebalo biti sutra, ipak je odgođeno.
'U pregovorima smo zauzeli jedan stav i sada se postavlja pitanje jesmo li to konzumirali te možemo li sada staviti rezervu ili ne', ustvrdio je.
Zakon o provedbi europskog uhidbenog naloga izazvao je zadnjih dana veliku pozornost javnosti i medija zbog optužbi da se izmjene donose zbog nekadašnjeg čelnika tajnih službi Josipa Perkovića.
Miljenić je objasnio kako je radna skupina koja je radila na zakonskim izmjenama predložila ograničenje od 7. kolovoza 2002. obzirom na to od 1. srpnja ulazimo u novi sustav, te samo za to razdoblje očekujemo nešto manje od 100 zahtjeva. Napomenuo je kako ih je u takvom prijedlogu rukovodilo iskustvo pet zemalja EU koje su u zakonodavstva ugradile vremensko ograničenje.
'Zakon nije pisan ni prema kome i ne ulazi ni u jedan predmet. To nismo i nećemo raditi', ustvrdio je Miljenić.
HDZ-ovi saborski zastupnici demonstrativno su tijekom rasprave napustili sjednicu poručivši kako parlamentu ne žele dati legitimitet da donosi zakone koji preferiraju zaštitu kriminalaca koje je odavno trebalo privesti sudu pravde.
'U takvoj farsi nećemo sudjelovati, ovo je anticivilizacijski zakon', poručio je u HDZ-ov Davorin Mlakar. Vladajuće je prozvao da ne žele pomoći da se dovrše kazneni postupci za ono što se događalo prije 7. kolovoza 2002. te da zbog 'skrivenih razloga' žele spriječiti izricanje istine i pravde. Komentirajući navodni strah od 'poplave zahtjeva', kojim je pravdano vremensko ograničenje koje je navedeno u zakonu, Mlakar je ustvrdio kako još 'ne znamo koliko uhidbenih naloga Hrvatska mora primiti pa je stoga teško govoriti da nas čeka 'poplava'.
'Posljedice će biti da će oni koji su se bavili aktima državnog terorizma biti zaštićeni od ruku pravde u europskim državama, a naša država neće imati snage procesuirati takve zločine', poručio je.
Nezavisni Damir Kajin osobno je za to da se, kako je rekao, u zakonskim odredbama briše vremensko ograničenje, a nezavisna zastupnica Jadranka Kosor najavila je kako će, s tim u vezi, podnijeti amandman.
'Vjerujem ministru Miljeniću kada kaže da mu ne pada na pamet da se neki zakon modelira u skladu s potrebama određenih osoba u RH', ustvrdila je Kosor dodavši kako se ježi od rasprava u smislu 'vi ne želite isporučiti ove, a mi ne želimo isporučiti one'.
S njom se nije složio laburist Branko Vukšić rekavši kako nije točno da se taj zakon nije pisao prema određenim osobama. 'Mi smo ovdje i zbog Komadine donosili zakon da bi on mogao sjesti u ministarsku fotelju', ustvrdio je Vukšić