Države Europske unije odgodile su odluku o usvajanju baskijskog, galješkog i katalonskog jezika kao službenih jezika EU-a dok im se ne prezentira pravno mišljenje i analiza troškova takvog usvajanja, a prema prijedlogu je oprezna i hrvatska predstavnica
Ministri vanjskih poslova 27 članica EU-a okupili su se u utorak u Bruxellesu kako bi razmotrili zahtjev koji im je na stol donijela lijeva vlada Španjolske. Da bi ta tri jezika postala prihvaćena, uz 24 trenutačno službena, potrebna je suglasnost svih država.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je novinarima nakon sastanka, koji je trajao 40 minuta , a bez da se pristupilo glasanju, da niti jedna zemlja nije uložila veto. No više njih je izrazilo zabrinutost zbog potencijalno rastućih troškova prevođenja dokumenata i javnih govora u europskim institucijama.
vezane vijesti
Španjolska javna televizija TVE navodi da je dvadesetak država tražilo detalje troškova, te upitalo kako će usvajanje novih jezika utjecati na proračun EU-a. "To je prijedlog koji je doista potrebno razmotriti s oprezom", rekla je hrvatska državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić koja je sudjelovala ondje umjesto ministra Gordana Grlića Radmana koji je u SAD-u.
"Želimo vidjeti i više detalja o statusu tih jezika na nacionalnoj razini u Španjolskoj", dodala je Metelko-Zgombić čije riječi prenosi TVE. Katalonski, baskijski i galješki (galicijski) službeni su jezici u Španjolskoj, zajedno s najrasprostranjenijim španjolskim jezikom (kastiljskim), te se njima govori u autonomnim pokrajinama Kataloniji, Baskiji, Galiciji te još nekim dijelovima države.
Od ovog mjeseca se tim jezicima mogu služiti zastupnici u španjolskom parlamentu tijekom rasprava. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak nije odgovorilo kakav je stav Hrvatske po tom pitanju, niti kako će glasati hrvatski ministar na sastanku s europskim kolegama.
"Korisno je pričekati analizu pravne službe Vijeća EU-a", rekla je Metelko-Zgombić. Hrvatski jezik je 2013. godine prihvaćen kao službeni jezik EU-a, nakon pristupanja Hrvatske tom bloku zemalja, čime je posljednji koji se našao na listi.
Slovenija je u utorak jedina otvoreno, bez zadrške, podržala uvođenje baskijskog, galješkog i katalonskog kao službenih jezika EU-a.
Španjolska vlada uputila je prethodno takav zahtjev u Bruxelles zbog inzistiranja separatističkih stranaka Katalonije, Baskije i Galicije. Vlada premijera Pedra Sáncheza ovisi o glasovima tih stranaka uoči nadolazećeg glasovanja u parlamentu o formiranju nove vlade.
Ministar Albares je u utorak, nakon što su njegovi europski kolege izrazili suzdržanost, predložio da prvo katalonski postane službeni, a da se pričeka s ostala dva. Ponudio je da Španjolska financira prevođenje na katalonski i s njega u europskim institucijama.
Katalonskim jezikom govori 10 milijuna ljudi, rekao je u nedjelju katalonski nogometni trener Pep Guardiola u videu kojim traži da "njegov jezik" bude službeni u EU. Zastupnik Baskijske nacionalističke stranke (PNV) u španjolskom parlamentu Aitor Esteban izjavio je da stavljanje katalonskog kao prioriteta u odnosu na baskijski i galješki "ne olakšava" Sánchezu dobivanje novog mandata.
Galicijska eurozastupnica Ana Miranda, članica stranke za neovisnost BNG, također se usprotivila davanju prioriteta katalonskom istaknuvši da "ne postoje drugorazredni jezici".
