Razlog ljetošnjeg Horzovog dolaska u Hrvatsku nije odmor na Jadranu, kako bi se pomislilo, već želja njegove maloljetne kćeri da ima psa pasmine tornjak. Nakon što su na internetu našli uzgajivača ove autohtone hrvatske pasmine, krenuli su automobilom iz Njemačke prema Hrvatskoj. U Hrvatsku nisu međutim ušli jer je prilikom kontrole na graničnom prijelazu utvrđeno da se Horz nalazi na tjeralici koju je 1997. izdao SAD. Horz je odmah uhićen, dok Centar za socijalnu skrb pronalazi smještaj za maloljetnu kćer po koju je, svu u šoku, naknadno došla majka iz Njemačke.

Horza američke vlasti terete za krijumčarenje reptila u SAD u razdoblju od 1992. do 1996. godine, ali i još neka djela koja su povezana s tim krijumčarenjem. Prema navodima američkih vlasti koje spominju Horzovo uhićenje i suđenje u Australiji i Francuskoj dobiva se dojam da je riječ o kriminalcu, odnosno krijumčaru velikog formata jer ga se povezuje s krijumčarenjem više desetaka kornjača, desetak pitona i još niza rijetkih životinja.

Horz je sve to, međutim, opovrgavao pred varaždinskim pravosuđem, izuzev navoda da je iz Madagaskara svojedobno u Njemačku prošvercao pet zmija, a jednu prodao prikrivenom agentu u SAD-u, i to na njegov nagovor. Usprkos potonjem, Horz je mirno napustio SAD, nakon čega američka policija i tužiteljstvo stupa u kontakt s njemačkim kolegama koji ga prate šest mjeseci, a zatim uhićuju 1997. godine. Za neka od prijavljenih dijela, kao što su carinski prekršaji, Horza je osudio njemački sud, a za većinu onih s američke tjeralice je oslobođen jer njemačko pravosuđe nije našlo elemente za osuđujuću presudu.

Vidjevši što mu se dogodilo, Horz je ubrzo poklonio sve svoje životinje zoološkom vrtu te je nastavio život i rad u obiteljskom poduzeću smještenom u malom njemačkom gradiću. Spokojan život njegove obitelji prekinut je 2011. godine kada je zaustavljen u rutinskoj kontroli prometa u Austriji. Tom prilikom je uhićen i pritvoren gotovo sedamdeset dana temeljem spomenute američke tjeralice. No budući da iz SAD-a nije stigla molba za izručenje u zakonom predviđenom roku od 60 dana, Horz je pušten, a prije toga sudac mu je poručio da je sad riješio svoj problem i da može ići kud želi.

To se, međutim, pokazalo netočnim ovog ljeta u Hrvatskoj. Uhićen je na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska i zatim pritvoren. O tome su obaviještene američke vlasti koje su ovaj put zatražile izručenje.

Kod postupka izručivanja osoba iz Hrvatske u SAD bitan je Ugovor o izručenju između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država koji obuhvaća i odredbe ugovora sklopljenog između SAD-a i Kraljevine Srbije o uzajamnom izručenju odbjeglih od pravde, koji je potpisan u Beogradu 1901. kada je Hrvatska bila u Austro-Ugarskoj Monarhiji!

Budući da je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka donijeta 1973, jasno je da ugovor o izručenju osoba iz 1901. nije mogao obuhvatiti kaznena djela vezana uz životinje koja su utvrđena sedamdesetak godina kasnije. Uz to, prilikom razmatranja zahtjeva za izručenje Horza otvoreno je pitanje koje zakone valja primijeniti: one iz 90-ih ili novijeg datuma. Kada su razriješene ove dvojbe, sud je zaključio da neka djela prije uopće nisu bila kažnjiva, dok je za ostala nastupila zastara prema hrvatskim propisima koji se uzimaju u obzir prema odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći.

Stoga je Županijski sud u Varaždinu odbacio zahtjev za Horzovo izručenje, što je potvrdio i Vrhovni sud prošlog mjeseca. Tako je njemački državljanin mogao napustiti varaždinski zatvor i Hrvatsku, ovaj put – zbog bojazni od izručenja SAD-u - zrakoplovom Lufthanse! Naime, budući da ga SAD neće skinuti s tjeralice, Horzu prijeti uhićenje i izručenje SAD-u iz bilo koje zemlje koja još nije razmatrala njegov slučaj kao što su to dosad učinile Njemačka, Austrija i Hrvatska.