Tome će, u utorak, prethoditi izjašnjavanje saborskih zastupnika o 468 amandmana što su ih na Vladin prijedlog proračuna za iduću godinu podnijeli vladajući (pet) i oporbeni zastupnici (463).

S obzirom na brojnost amandmana, činjenicu da se o njima prvo očituju Vladini predstavnici, a potom i zastupnici koji su ih predložili, izjašnjavanje će potrajati cijeli dan te se protegnuti i na večernje sate. Iako je vrlo mala mogućnost da Sabor, mimo Vlade, prihvati neke amandmane, zastupnici će u četvrtak, prije nego glasuju o samom proračunu, glasovati i o amandmanima.

Ukupni prihode države u idućoj, 'superizbornoj' godini, trebali bi iznositi 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi; u odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za tri posto, a rashodi za 11,2 posto.

Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto. Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.

Hrvatski sabor će ovaj tjedan raspraviti izmjene Zakona o doplatku za djecu slijedom kojih bi se u idućoj godini, u odnosu na prošlu, udvostručio broj korisnika tog doplatka i broj obuhvaćene djece. Naime, prošle je godine prosječan broj korisnika doplatka bio 126.000 za oko 247.000 djece, u idućoj bi trebao biti 271.000 uz obuhvat 511.000 djece.

Izmjenama, koje stupaju na snagu od ožujka 2024., dohodovni bi se cenzus povećao sa 70 na 140 posto proračunske osnovice, povećao bi se i broj cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet, te svota doplatka za djecu, od 30 do 60 eura, dok bi pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete i dalje iznosio 66 eura.

Sabor će raspraviti i Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku - novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, kojim se objedinjuju četiri postojeća prava.

Zastupnici će svoje mišljenje reći i o prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

Mrak Taritaš smatra da je 'došlo vrijeme da se ugovori između Svete Stolice i Hrvatske revidiraju', ustvrdivši da su to radile i neke druge države.

Raspravu o njenom prijedlogu, potpisima su 'pogurale' lijeve stranke zastupljene u Saboru, izuzev Socijaldemokrata. "Pitala sam za potpise i zastupnike Socijaldemokrata, ali oni su imali neku dvojbe i nisu ih dali", rekla je Mrak Taritaš.