Hrvatska je zabilježila pad od četiri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja. Sa 64 boda zauzima 25. mjesto na svjetskoj ljestvici, što je za četiri pozicije slabiji rezultat nego 2019. godine. Bez obzira na to, Hrvatska je i dalje u skupini zemalja koje objavljuju 'značajnu količinu proračunskih informacija'. Iako stoji ponešto lošije u odnosu na zapadne susjede, značajno je ispred susjednih zemalja jugoistočne Europe.

Kako u osvrtu pišu Mihaela Bronić i Josip Franić s Instituta za javne financije, pad razine otvorenosti proračuna ponajprije je rezultat smanjenja količine dostupnih informacija u mjesečnim izvještajima, polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, kao i u izvješću o obavljenoj reviziji.

'Primjerice, mjesečni izvještaji po organizacijskoj klasifikaciji Državnog proračuna više ne sadrže informacije o tekućem zaduživanju', navode autori osvrta. Indeks otvorenosti proračuna središnje države za 2021. iznosi 64 boda (od mogućih 100), što je za četiri boda manje u odnosu na prethodni krug istraživanja (2019.).

Bronić i Franić drže da postoji mnogo prostora za poboljšanja vezana uz objavu pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava, kao i uključivanje javnosti u proces donošenja i izvršavanja proračuna.

Smatraju da je za transparentnije i odgovornije vođenje javnih financija nužno u prijedlog proračuna uključiti informacije o poreznim izdatcima, uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakog pojedinog poreznog izdatka, ciljne skupine na koje se odnosi te procijenjenu visinu izgubljenih poreznih prihoda.

Također napominju da je u prijedlog proračuna potrebno uključiti detaljne informacije o financijskoj imovini (popis imovine i procjenu vrijednosti) i nefinancijskoj imovini države (popis imovine po kategorijama) te poboljšati sadržaj i sveobuhvatnost proračunskih vodiča za građane koje objavljuje Ministarstvo financija na način da se uspostave mehanizmi za utvrđivanje informacija koje građani žele čitati u tim vodičima i da se oni objave na vidljivijim mjestima na mrežnim stranicama.

Istraživanje u 120 zemalja

Međunarodno Istraživanje o otvorenosti proračuna, čiji su rezultati objavljeni 31. svibnja, dalo je odgovore na tri pitanja: koliko su vlade transparentne pri donošenju i izvršavanju proračuna, u kojoj mjeri parlamenti i druga nadzorna tijela kontroliraju proračun te kolike su mogućnosti uključivanja javnosti u različitim fazama proračunskog procesa. U zadnjem krugu ovog istraživanja obuhvaćeno je 120 zemalja.

Istraživanje je temeljeno na sveobuhvatnom upitniku koji evaluira četiri faze proračunskog procesa (priprema, usvajanje, izvršenje i nadzor proračuna). Ispunjavanje upitnika povjereno je neovisnim stručnjacima u svakoj od zemalja sudionica.

Odgovore u upitniku recenzirali su anonimni (neovisni) stručnjaci, a pruženi su i na uvid ministarstvima financija koja su bila u prilici komentirati ih te istaknuti eventualne propuste pri ispunjavanju upitnika.

Četiri skupine zemalja

U prvu skupinu zemalja, koje objavljuju opsežne informacije o proračunima (81-100 bodova), ušle su: Gruzija (87), Južnoafrička Republika (86), Švedska (85), Novi Zeland (85), Meksiko (82) i Norveška (81).

Drugu skupinu zemalja, među kojima je i Hrvatska, koje objavljuju značajne informacije (61-80 bodova), čine: Brazil (80), Australija (79), Dominikanska Republika (77), Italija (75), Ujedinjeno Kraljevstvo (74), Južna Koreja (74), Rusija (73), Njemačka (73), Francuska (72), Bugarska (71), Indonezija (70), SAD (68), Filipini (68), Slovenija (66), Ukrajina (65), Slovačka (65), Moldavija (65), Benin (65), Hrvatska (64), Gvatemala (64), Rumunjska (63), Kostarika (63), Kazahstan (63), Kirgistan (62), Peru (61), Jordan (61), Japan (61), Honduras (61), Armenija (61).

Treću skupinu čine zemlje s ograničenim informacijama (41-60 bodova): Portugal (60), Poljska (60), Mongolija (60), Češka (60), Čile (60), Zimbabve (59), Uganda (58), Tajland (58), Azerbajdžan (57), Gana (56), Turska (55), Španjolska (54), Istočni Timor (52), Albanija (52), Papua Nova Gvineja (50), Kolumbija (50), Kenija (50), Jamajka (50), Argentina (50), Maroko (48), Paragvaj (47), Obala Bjelokosti (47), Malezija (47), Srbija (46), Pakistan (46), Ekvador (46), Sijera Leone (45), Ruanda (45), Nigerija (45), Mozambik (45), Liberija (45), Vijetnam (44), Mađarska (44), Egipat (43), Afganistan (43), Tunis (42), DR Kongo (42), Nikaragva (42), Namibija (42), Salvador (41).

U zadnjoj grupi su zemlje s vrlo malo informacija (21-40 bodova): Senegal (40), Nepal (39), Indija (37), Fidži (37), Sjeverna Makedonija (36), Gambija (35), Trinidad i Tobago (34), Kamerun (34), Bocvana (34), Kambodža (33), Bosna i Hercegovina (32), Togo (31), Sveti Toma i Prinsipe (31), Svazi (31), Kanada (31), Burkina Faso (31), Šri Lanka (30), Mjanmar (30), Bangladeš (30), Angola (30), Niger (27), Madagaskar (27), Lesoto (26), Saudijska Arabija (23), Tanzanija (21).

Neznatne informacije (0-20 bodova): Somalija (20), Malavi (20), Kina (20), Bolivija (20), Zambija (19), Tadžikistan (16), Južni Sudan (15), Libanon (9), Burundi (9), Mali (8), Etiopija (8), Irak (6), Čad (6), Alžir (3), Katar (2), Sudan (1), Venezuela (0), Komori (0), Jemen (0), Ekvatorska Gvineja (0).