Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić predstavili su danas novu regionalnu podjelu Hrvatske u dvije jedinice: Kontinentalnu i Jadransku. Takva podjela učinjena je prvenstveno zato da svi u Hrvatskoj mogu pod istim, najpovoljnijim uvjetima, povući novac iz europskih fondova
Kako Europska unija nekom gradu zemlje članice dijeli sredstva iz fondova EU-a, ovisi o statističkim podacima regije u kojoj se taj grad ili mjesto nalazi. Prema dosadašnjoj podjeli na tri regije: Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska, neke regije ne bi mogle za svoje projekte iz fondova EU-a dobiti sredstva po najpovoljnijim uvjetima prema kojima sudjeluju u financiranju projekta s oko 15 posto.
Konkretno, Grad Zagreb sa 800.000 žitelja, prema BDP-u po glavi stanovnika, živi bolje od prosjeka Europske unije, i to za 110 posto. Grad Zagreb tim podatkom povećava prosjek cijele Sjeverozapadne regije na 78,3 posto od prosjeka EU-a. Kako je granica za najpovoljnija sredstva 75 posto, ta bi regija za projekte EU-a morala izdvajati oko 50 posto sredstava umjesto samo 15 do 25 posto. No, kada Zagreb stavimo u jednu regiju koja uključuje Slavoniju, tada prosjek pada na 64,1 posto, što znači da se svi gradovi i mjesta u novoskovanoj Kontinentalnoj regiji sa svojim projektima mogu natjecati za velike iznose iz fondova EU-a.
Dakle, nova regionalna podjela koja stupa na snagu od Nove godine 2013. svela je Hrvatsku na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku. Obje su ispod europskog prosjeka BDP-a po glavi stanovnika, tako da od ulaska u EU 1. srpnja 2013. do 2020. godine ukupno možemo povući 13,7 milijardi eura!
Jadranska regija se zapravo uopće ne mijenja, a na tom području živi 1,4 milijuna ljudi. Kontinentalna regija sastoji se od 13 županija i grada Zagreba, a u njoj živi 2,9 milijuna građana. Kontinentalna regija prema BDP-u po glavi stanovnika je 64,1 posto od prosjeka EU-a (dakle, za najpovoljnija sredstva iz fondova potrebno je biti ispod 75 posto od prosjeka), a Jadranska je 62,1 posto od prosjeka.
'Vrgorac, Miholjac i Zabok imat će iste šanse za povlačenje sredstava iz Europske unije. Umjesto da za 40 eura dobiju 60, platit će 15 eura, a dobiti 85 eura i tako sve do 2020. godine', rekla je slikovito ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
'Nitko neće biti doveden u situaciju da za njega nema novca iz fondova EU-a, hoće li novac dobiti, ovisit će samo o sposobnosti. Nitko nije u startu u lošijoj poziciji, problem će biti samo apsorpcija sredstava', odgovorio je ministar Branko Grčić na kritike koje stižu iz Slavonije na račun toga da će sav novac opet dobivati Zagreb. 'Slavoniji može samo biti problem kapacitet za pripremu projekata, ali zato će država sufinancirati pripremu zaostalih dijelova zemlje i područjima pod posebnom državnom skrbi kako bi naučili razraditi projekte i kako bi mogli povući što više novca.'
Grčić kaže da im je uzor Poljska koja je povukla 70 posto sredstava fondova EU-a, dok su Rumunjska i Bugarska povukle samo 20-ak posto. Prosjek članica EU-a je 50 posto povlačenja od ukupnih sredstava na raspolaganju u 14 godina. Također ističe da se s ostalim hrvatskim predstavnicima, tijekom pregovora s čelnicima Europske unije, po prvi puta osjećao kao da predstavlja stvarnog partnera Europske unije.
Iz fondova EU-a će se do 2020. godine, kaže Grčić, financirati projekti poput ulaganja u infrastrukturu željeznice, riječni promet, luke, ceste, navodnjavanje, odlaganje otpada... Moći će se povući bespovratna sredstva za male poduzetnike i obrtnike te za poljoprivredu.
'Primjerice, za baku u Slavoniji ili Dalmaciji to će značiti da će doživjeti da put do njezine kuće bude asfaltiran, da će do njezine kuće sigurno doći kanalizacija, da će moći prijeći preko Pelješkog mosta uskoro, da će njezini unuci ići u vrtiće u mjestima u kojima žive', pokušala je što plastičnije objasniti Pusić što će to građani moći dobiti iz fondova EU-a.
Ono što je najveći problem je naučiti građane kako kandidirati svoje projekte za fondove EU-a i kako izvući što veća sredstva. Naime, ako budemo uspješni u povlačenju europskog novca, na proračunu bismo mogli uštedjeti oko 300 milijuna eura. Dobar primjer dala je Pusić rekavši da su u Poljskoj (najuspješnoj zemlji po povlačenju novca iz fondova) najviše profitirali poljoprivrednici koji su u vrijeme poljskog referenduma bili najveći euroskeptici.
Poruka je to da se svi zainteresirani građani informiraju i potrude da kandidiraju što više projekata za fondove EU-a - bilo to za izgradnju dječjeg vrtića, izgradnje ceste ili pokretanje novog biznisa.
