Izbjeglice (azilante) i strance pod supsidijarnom zaštitom ne smijemo pojedinačno primati, ali smijemo primati migrante ako ćemo se obavezati da ćemo snositi troškove njihova boravka u RH ili oni imaju dovoljno sredstava za život u RH. Riječ je o pravoj birokratskoj klopci za sirijske i druge izbjeglice koje bi eventualno spas pronašli u Hrvatskoj i uopće ne čudi da je Velika Britanija, koja poput Mađarske gradi zidove protiv izbjeglica i imigranata, hrvatski Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti smatra najboljim u Europi.

Hrvatska danas prema izbjeglicama iz Azije i Afrike provodi izrazito restriktivnu politiku; ta politika nije otvoreno ksenofobna poput mađarske, slovačke ili češke politike, ali ne možemo se pohvaliti da smo jedna od država koja je spremna pomoći u većem opsegu ljudima koji traže spas od brutalnih ratova i zastrašujuće bijede.

Službene su brojke o planiranom broju ljudi kojima će Hrvatska pružiti azil temeljem kvota Europske unije malene i zasad je riječ o tek 550 ljudi koje ćemo prihvatiti do kraja 2016. iz kampova u Italiji i Grčkoj. Svi oni će biti smješteni isključivo u državnim prihvatilištima i vlada uopće ne predviđa mogućnost povećanja broja ljudi koje bismo primili, pa onda ni njihov smještaj kod građana koji bi bili voljni pomoći, primjerice, sirijskim izbjeglicama da započnu novi život na sigurnom.

Za smještaj izbjeglica (azilanata) i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, nadležno je Ministarstvo socijalne politike i mladih Milanke Opačić, odnosno nadležni centri za socijalnu skrb, prema adresi stanovanja navedenih osoba u trenutku donošenja rješenja o priznaju statusa. Za dobivanje statusa izbjeglica (azilanata) ili stranaca pod supsidijarnom zaštitom zaduženo je Ministarstvo unutarnjih poslova Ranka Ostojića

Izbjeglica odnosno azilant državljanin je treće zemlje i osoba bez državljanstva za koju MUP donio rješenje da bi osoba povratkom u svoju zemlju podrijetla bila izložena proganjanju zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini.

Stranac pod supsidijarnom zaštitom državljanin je treće zemlje i osoba bez državljanstva za koju je MUP donio rješenje da bi se povratkom u svoju zemlju suočila sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde odnosno da bi bila izložena smrtnoj kazni ili smaknuću, mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju te ozbiljnoj i individualnoj prijetnji životu civilnog stanovništva zbog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba. Prema odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti osoba kojoj je priznat neki od oblika međunarodne zaštite ako ne posjeduje novčana sredstva ili stvari veće vrijednosti ima pravo na smještaj, i to najdulje dvije godine od dana uručenja odluke o međunarodnoj zaštiti.

Tražitelj međunarodne zaštite migrant je (državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva) koji izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Tražitelj međunarodne zaštite o svom trošku te ako ima rodbinu ili prijatelje koji mogu i žele snositi troškove njegovog boravka u RH, može uz prethodnu suglasnost Ministarstva boraviti na bilo kojoj adresi u Hrvatskoj. U tom slučaju tražitelj međunarodne zaštite mora priložiti dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje i ovjerenu presliku ugovora o najmu ili ovjerenu izjavu vlasnika stana da prima tražitelja međunarodne zaštite na stanovanje ili predati drugu odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje smještaj tražitelja međunarodne zaštite.

U Ministarstvu socijalne politike i mladih ističu kako u pravilu smještaj osobama s priznatom međunarodnom zaštitom osiguravaju u državnim smještajnim kapacitetima. U tu svrhu to je ministarstvo dobilo od DUUDI-a na korištenje 10 stanova na području Grada Zagreba i Grada Velike Gorice. Ukoliko se smještaj ne može realizirati unutar smještajnih kapaciteta u vlasništvu RH, predviđeno je tek da tada centri za socijalnu skrb, osobama kojima je priznata međunarodna zaštita osiguravaju smještaj kod privatnih najmodavaca. Izbjeglice (azilanti) i stranci pod supsidijarnom zaštitom smještat će se prvenstveno u centrima za prihvat stranaca koji se grade u Tovarniku i Trilju, a financirani iz fonda Schengen Facility.

Sve one koji bi htjeli pomoći izbjeglicama (azilantima) i strancima pod supsidijarnom zaštitom koje put nanese u Hrvatsku MUP upućuje da se obrate Hrvatskom Crvenom križu ili drugim civilnim udrugama koje surađuju s MUP-om u radu s tražiteljima međunarodne zaštite – Centru za mirovne studije Hrvatskom pravnom centru, Isusovačkoj službi za raseljene osobe ili Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu