U Zagrebu je u četvrtak završen petnaesti sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatska–Europska unija na kojem su zastupnici Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta raspravljali o ratifikaciji Ugovora o pristupanju u državama članicama, pretpristupnom monitoringu, ulozi i novim izazovima Hrvatskog sabora nakon Lisabonskog ugovora, perspektivama daljnjeg proširenja te pretpristupnoj pomoći, višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. i gospodarskim izgledima za Hrvatsku u EU. Jedan od predsjedatelja, Andrej Plenković, kazao je da su tom prilikom raspravljali i o pitanjima koja je Europska komisija u Izvješću o monitoringu izdvojila kao delikatna
Na kraju održanog sastanka usvojene su Zajedničke preporuke u kojima se, između ostalog, ističe da je 'Hrvatska u gotovo šest godina pregovora provela impresivne reforme koje je potrebno nastaviti, posebno u području pravosuđa i ljudskih prava te borbe protiv korupcije da bi se osnažila vladavina prava'. U preporukama stoji također da kao takva predstavlja uzor ostalim zemljama u regiji.
'U dva dana imali smo vrlo intenzivnu razmjenu mišljenja o ključnim političkim i gospodarskim temama koje su danas na dnevnom redu završetka procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Možemo okarakterizirati tri krupna procesa; prvi je ratifikacija Ugovora o pristupanju u državama članicama, drugi monitoring naših obaveza koje smo preuzeli pristupnim pregovorima i posljednji aktivna priprema za status promatrača u institucijama Unije', kazao je Andrej Plenković i dodao da je u tom smislu bilo korisno to što su mogli raspravljati o prošlotjednom Izvješću Europske komisije te su zajednički razmotrili ona pitanja koja je EK izdvojio kao delikatna.
'Sada je na hrvatskoj Vladi da u mjesecima koji su pred nama do cjelovitog Izvješća, koje će biti usvojeno na kolegiju EK 10. listopada, nastoji razriješiti pojedina pitanja na koja EK ima primjedbe. Razgovarali smo i o nastavku procesa proširenja EU-a te o situaciji o zemljama regije, gdje je uloga RH dvojaka: prva je da ćemo nesebično nastaviti dijeliti tranzicijsko i integracijsko iskustvo sa zemljama regije te da nećemo koristiti otvorena bilateralna pitanja u pristupnom procesu naših susjeda. A kao buduća članica zalagat ćemo se za to da tema proširenja ostane na dnevnom redu unatoč krizi', naglasio je Plenković.
Plenković je dodao da su na sastanku razmotrili i pitanje uloge Hrvatskog sabora nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, jer nacionalni parlamenti imaju nove ovlasti i postaju aktivni akteri procesa donošenja odluka, stoga će nužno doći do prilagodbe rada Hrvatskog sabora.
'Danas smo se bavili većinom gospodarskim temama, prije svega korištenjem kohezijskih fondova, te smo s predstavnicima Vlade raspravljali o načinima na koje da se taj sustav učini učinkovitijim. Raspravljali smo i o nekim važnim aktualnim temama, prije svega o višegodišnjem financijskom okviru EU-a, sedmogodišnjem proračunskom okviru koji će biti ključan za RH jer ćemo u tom razdoblju imati na raspolaganju sredstva kao članica Unije. A važnoj je da u ovoj pripremnoj fazi označimo svoju poziciju i svoja stajališta', naglasio je Plenković.
'Na kraju smo razgovarali i o gospodarskoj situaciji u zemljama EU-a i eurozone, o ključnim makroekonomskim kretanjima u RH i projekcijama gospodarskog rasta', zaključio je Plenković i dodao da sastanak ocjenjuje izuzetno kvalitetnim.
Voditelj izaslanstva Europskog parlamenta i uz Plenkovića supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora, Gunnar Hoekmark, kazao je da je taj sastanak bio bitno drugačijeg karaktera od prijašnjih.
'Hrvatska je prva država koja će postati članicom na teži način. Iz toga razloga ona će služiti kao uzor budućim članicama Unije', rekao je Hoekmark i rekao da se radi o povijesnom koraku te da tom povijesnom momentu pripadaju i hrvatski promatrači u Europskom parlamentu.
'Unutar i izvan Europske unije postoje problemi. Privilegija je da ćemo te probleme rješavati zajednički, na jednakoj razini', izjavio je Hoekmark i dodao da je Hrvatska vrlo važan igrač u regiji Zapadnog Balkana.
