Europski sud za ljudska prava u četvrtak je presudio da dvjema podnositeljicama zahtjeva iz Hrvatske nisu povrijeđena tzv. konvencijska prava jer je država provela učinkovitu istragu ubojstva njihovih bliskih srodnika tijekom agresije na Hrvatsku, u listopadu 1991. u selu Bukovac kraj Gospića
"U ovoj presudi Europski sud je priznao napore koje Hrvatska poduzima za progon počinitelja kaznenih djela ratnih zločina", ističu u Uredu hrvatske zastupnice pred tim sudom.
Dodaju da je Europski sud u ovoj presudi izrazio razumijevanje za poteškoće i prepreke u vezi istraga i kaznenog progona za ratne zločine s kojima su se suočila hrvatska državna tijela neposredno nakon rata i stjecanja neovisnosti. "Posebnu poteškoću predstavlja to što su neki počinitelji kaznenih djela (kao u ovom predmetu), bili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi koji su napustili Hrvatsku i sada žive u Srbiji", navode u priopćenju.
Podnositeljice su se žalile Europskom sudu da hrvatska tijela kaznenog progona nisu provela učinkovitu istragu smrti njihovih roditelja i bake. Isticale su da neposredno nakon ubojstava nije izvršen očevid te da nadležna tijela nisu izdala uhidbene naloge protiv osoba koje je navodni svjedok, inicijala D. P. u svom pismu jednoj od podnositeljica koje je ona potom predala policiji, naveo kao počinitelje.
Europski sud je, međutim, utvrdio da su hrvatska tijela kaznenog progona poduzela sve što se od njih moglo očekivati u okolnostima ovog predmeta. Zaključeno je da su hrvatske vlasti poduzele različite korake u istrazi slijedom pisama koje je podnositeljici uputio D. P. uključujući traženje pravne pomoći od Srbije, ali nisu mogle potvrditi navode iz pisma odgovarajućim dokazima. S tim u vezi, sud je istaknuo da smatra nepotrebnim ispitati jesu li hrvatske vlasti bile dužne zatražiti od Srbije da preuzme kazneni progon za ubojstva srodnika podnositeljica, budući da su podnositeljice same mogle podnijeti kaznenu prijavu srbijanskom tužiteljstvu za ratne zločine koje ima nadležnost za postupanje u slučajevima teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava bilo gdje na području bivše Jugoslavije.
U konačnici, podnositeljice su mogle podnijeti i zahtjev Europskom sudu protiv Srbije, zaključio je sud u Strasbourgu.
Ova presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko niti jedna od strana u postupku, u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem. Nakon konačnosti predmet će se nalaziti u postupku izvršenja pred Odborom ministara Vijeća Europe.
