Do kraja travnja Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, trebaju dostaviti Plan oporavka i otpornosti. Trideset posto sredstava treba biti usmjereno za zelenu tranziciju, u sklopu ključne strateške smjernice Unije Zelenog plana
U idućih šest godina Unija će dodijeliti najmanje sto milijardi eura potpora za tranziciju na zeleno gospodarstvo. Koji su potencijali Hrvatske?
Zanemarujemo li važnost zelene politike? Jesu li zemlje članice složne u vezi s provedbom Zelenog plana? Što trebamo učiniti da bismo dostigli željeni cilj, odnosno klimatski neutralno gospodarstvo?
'Mi još moramo dobar korak napraviti da to budemo, po prirodnom potencijalnu, moramo raditi odgovornije i sustavnije. To je prilika za više generacija,' ističe dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu u emisiji Otvoreno HRT-a.
'Mi smo jedna od 13 zemalja koje su dostavili prijedlog, mogu istaknuti da klimatska komponenta, 5,96 milijardi eura je neporvratnih sredstava, u svim tim komponentama dominantna je zelena nota. Ovo je iznimno velika prilika kojom će se Hrvatska smjestiti na kartu zelenih zemalja, kartu zemalja koje se brinu o svojem okolišu', ističe Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
'Hrvatska je napravila veliki iskorak. Bit će potrebna velika ulaganja za sve uvjete koje ljude čekaju, ali mi smo u puno boljoj situaciji nego druge države, ali ljude treba obrazovati za sve što će se događati', kaže Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
'Zelena transformacija je zaista izuzetna prilika, ne samo da imamo bolje gospodarstvo, nego kvalitetnija radna mjesta', ističe Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
'Mi moramo adresirati i spriječiti sve negativne procese iz prošlosti. Cijela priča zelene transfromacije je jedna prilika koju moramo iskoristiti. Zelena transfromacija je zapravo trijumf znanosti u Europskoj uniji', dodaje Domac.
'Hrvatska bi trebala sustavno prisupiti tom problemu, vidjeti koje inudstrije može pokrenuti, u tom zelenom planu, tu je prvenstveno naša brodogradnja, vjerujem da možemo napraviti zelene brodove, tu su i solarni kolektori, bilo toplinski ili fotonaponski, možemo s jednom tvornicom riješiti stvari ne samo za Hrvatsku, već i za šire područje', kaže dr.sc. Goran Krajačić, voditelj katedre za energetska postrojenja i enrgetiku Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
