Iako uspješnost te metode još uvijek nije znanstveno potvrđena na relevantnom broju pacijenata, liječenje krvnom plazmom osoba koje su preboljele COVID-19 pokazalo se uspješnim na desecima pacijenata u Kini, a klinička ispitivanja pokrenuta su i u Europi.

Da je riječ o metodi liječenja koja može spasiti život, potvrđuje slučaj 33-godišnjeg medicinskog tehničara u Njemačkoj (podaci poznati redakciji) koji je koronavirus dobio od jednog pacijenta, a unatoč svojoj dobi razvio je teški oblik bolesti. Bio je priključen na respirator, a stanje mu se počelo popravljati nakon što je primio antitijela iz krvne plazme darivatelja koji je već prebolio infekciju. Krvna plazma osoba koje su preboljele COVID-19 sadrži, naime, antitijela koja je njihov organizam razvio boreći se protiv virusa. Ta antitijela, ustanovljeno je, mogu pomoći pacijentima u akutnoj fazi bolesti, piše Novi list.

Korist ove metode potvrdila je ovih dana i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, prof. dr. Alemka Markotić, ističući kako je riječ o metodi koja se primjenjuje kod svih opasnih bolesti za koje nema lijeka, pa je tako primijenjena i u liječenju ebole i zike. Upozorila je i na to da se radi o kompleksnoj proceduri gdje nije dovoljno uzeti krv darivatelja i transfuzirati je bolesniku, već prethodno treba ispitati cijeli niz stvari. A pitanje je i koliko je na raspolaganju osoba koje su preboljele koronavirus, i koliko ih je sposobno i spremno dati krv za liječenje drugih oboljelih.

U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) spremni su za prikupljanje i pohranu tzv. rekonvalescentne plazme, imaju sve protokole po kojima treba postupati, pa samo čekaju signal Ministarstva zdravstva da krenu u taj poduhvat. Ravnateljica Zavoda, doc. prim. dr. sc. Irena Jukić, kaže kako se s prikupljanjem plazme ozdravljenih može početi i prije odluke o početku liječenja pacijenata, jer se smrznuta plazma, dobivena staničnim separatorom, tako pohranjena može čuvati i do tri godine.

'Transfuzirati se može samo krv osoba koje su provjereno negativne. Ona prolazi stanične separatore koji uzimaju samo krvne sastojke, odnosno plazmu. No, osobe koje bi bili potencijalni darivatelji plazme za liječenje koronavirusa moraju zadovoljiti i sve ostale kriterije koji se odnose na darivatelje: moraju biti relativno zdrave da bi kao i ostali darivatelji mogle sigurno dati krv, moraju proći imunohematološko testiranje, mora se utvrditi da nisu prenosnici zaraznih bolesti. Zatim se uzima krv i iz nje izdvaja krvna plazma, po propisanoj proceduri ona se zamrzava, pohranjuje i čuva na izdvojenom mjestu te se može koristiti za liječenje', objašnjava Jukić.

Još je jedna dimenzija, dodaje, činjenica da mlađi ljudi koji prebole koronavirus s minimalnim simptomima ne razviju toliko antitijela koliko ih imaju oni koji su preboljeli teže oblike bolesti. Istodobno, kod ove je druge kategorije teže naći potencijalne darivatelje jer su to često osobe koje imaju i neke kronične bolesti, što je prepreka za darivanje krvi.

Hrvatska dosad nije imala dovoljno veliki broj onih koji su ozdravili od koronavirusa da bi se među njima moglo regrutirati potencijalne darivatelje. Iz dana u dan taj broj raste, prešao je 600, a time raste i mogućnost da se i hrvatski pacijenti, oni najteži, pokušaju liječiti hiperimunom plazmom ozdravljenih.

Postoje dva načina liječenja pomoću plazme - jedan je već opisani, kad pacijent prima plazmu s antitijelima osobe koja je ozdravila, a drugi, o kojem se na europskoj razini također razmišlja, liječenje je prerađenom krvnom plazmom iz koje se izdvaja imunoglobulin, što je svojevrsna imunoterapija pomoću antitijela. Za to, međutim, krvnu plazmu treba prerađivati, što je nekad radio Imunološki zavod, a danas je moguće jedino u inozemstvu.

'Francuska već dva tjedna provodi kliničku studiju uspješnosti liječenja krvnom plazmom preboljelih osoba, a idućeg će tjedna objaviti kreće li u širu primjenu te metode liječenja, kaže Jukić.

Kod nas bi se, ako se pokaže da postoji baza darivatelja koja bi mogla dati krv, krvna plazma već mogla prikupljati, s tim da se počne koristiti kad se procijeni da to ima punog medicinskog opravdanja. Naravno, prethodno struka treba definirati i koji su pacijenti pogodni za primanje ove terapije.

Osim te ustanove, za prikupljanje krvne plazme osoba koje su preboljele koronavirus spremna su još tri transfuzijska centra, u Rijeci, Splitu i Osijeku.

'Kad Ministarstvo zdravstva donese odluku da se kreće u liječenje krvnom plazmom, osobe koje su preboljele COVID-19, a bile bi pogodni darivatelji krvi, kontaktirat će njihov liječnik-kliničar koji ima najbolji uvid u to jesu li pogodni za doniranje plazme. Takva njihova uloga ima i svoju antistigmatizacijsku dimenziju, jer se o ljudima koji su preboljeli koronavirus počinje govoriti kao o onima koji mogu pomoći u liječenju drugih', naglašava ravnateljica transfuzijskog zavoda, Jukić.