Predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković iznijela je niz zamjerki na Nacrt zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu ocijenivši da je on izbjegao obeštećenje žrtava i uzeo dodatno vrijeme.
U tako predloženom Zakonu je navedena novčana naknada, ali ne i rok i suma obeštećenja, kao ni osnovica izračuna, naglasila je. Istaknula je da je rad na tom zakonu imao osnovni cilj obeštetiti žrtve odmah po izradi Zakona, a sada se ovim prijedlogom davanje naknade odgađa s obrazloženjem da će se još istraživati broj mogućih korisnika.
Prijedlog je da ovaj zakon ide u proceduru i usvajanje, a potom se radi dodatni zakon koji će govoriti o naknadi iz posebne zaklade dodala je.
Ako ovaj zakon ide na usvajanje i važi s 1. siječnja 2015., ali još treba proći proceduru i dodatni zakon o zakladi iz koje bi se isplaćivala naknada, onda se takvom odlukom odgađa davanje naknade za najmanje dvije godine. Izgledno je da u mandatu ove Vlade žene neće dobiti obeštećenje, ističe Slišković.
Navodeći da neka prava žene, žrtve seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata imaju temeljem postojećih zakona, naglasila je da što se tiče prava na psihosocijalnu pomoć i zdravstvenu pomoć, žrtve to imaju i sada. Dodala je kako žrtve po nacrtu novog zakona dobivaju dopunsko osiguranje, a medicinsku rehabilitaciju imaju kada propise liječnik, dodala je.
Što se tiče najavljenog smještaja u veteranske centre, kojih nema i nije naznačeno kada će biti, istaknula je da za sada nema sredstava za žene, žrtve nasilja u ratu, te se ne zna kako će naći novac za to.
Također, što se tiče novčane naknade nije naznačeno kada bi žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu je dobile i koliko bi ona iznosila, zaključila je Slišković.
Naglasila je da BiH isplaćuje mjesečno ženama žrtvama seksualnog nasilja u ratu preko dvije tisuće kuna u njihovoj valuti priznajući ih kao žrtve. Hrvatska je zemlja u Europskoj uniji i trebala bi imati više standarde, kazala je.
Ministar branitelja Predrag Matić predstavio je u ponedjeljak prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu po kojem bi žrtve trebale ostvariti pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, besplatnu pravu pomoć, rehabilitaciju i pravo na novčanu naknadu.
Po njegovim riječima, nije poznat točan broj žrtava seksualnog zlostavljanja tijekom Domovinskog rata, no procjenjuje se da ima oko 2500 takvih osoba, kojima dosad nije bila posvećena adekvatna pozornost.
