Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova kažu nam da pomoći hoćemo, ali se još ne zna u kojoj formi. Hoće li će pomoć biti simbolična, logistička ili konkretna u ljudstvu, znat će se nakon sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije zakazanog za 20. siječnja kada bi trebala biti i donesena konačna odluka o slanju europske vojne misije. Tada će na stol biti izneseni konkretni zahtjevi o obujmu misije i tko će koju obavezu preuzeti na sebe.

'Cilj je osigurati mir i stabilnost u toj zemlji', poručili su u subotu iz Ureda visoke povjerenice za vanjsku politiku Catherine Ashton. Kako navodi EUObserver pozivajući se na diplomatske izvore, dva su zadatka kojih bi se europske snage na terenu prihvatile. U osnovi je to obnašanje policijskih dužnosti u zemlji u kojoj vlada bezvlašće pa postoji strah da se ne ponovi Somalija koja nema efektivnu vlast od 1991. godine.
Europske snage osiguravale bi glavne ceste koje vode prema Kamerunu ili bi čuvale aerodrom u Banguiju kako bi se pomoglo francuskim snagama koje se nalaze u toj zemlji da se posvete drugim zadaćama. Mandat bi mogao uključivati zaštitu civila i međunarodnih humanitarnih radnika. Intervencija bi bila vremenski ograničena i tražilo bi se odobrenje UN-a.

Europske snage u SAR-u brojale bi između 700 i 1000 ljudi i imale bi status zajedničkih sigurnosnih snaga koje se nalaze u mirovnoj misiji. Ne bi se koristile borbene skupine – združene snage za brzo djelovanje u malim skupina zemalja EU, koje nisu ni bile nikad u akciji otkada su formirane prije sedam godina. Ako ministri daju zeleno svjetlo, onda bi Ured za vanjsku politiku EU kroz nekoliko tjedana sačinio plan i potom bi se vrlo brzo mobilizirale snage od zemalja članica, navodi EU Observer.

Prijedlog o slanju europskih snaga u Srednjoafričku Republiku reakcija je na poziv Francuske za solidarnošću koji je uputila na summitu EU u prosincu prošle godine. Šefovi zemalja EU su se obvezali na dublju obrambenu suradnju, ali je njemačka kancelarka Angela Merkel odbila zahtjev francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da se novcem iz europskih fondova financiraju unilateralne intervencije zemalja članica.
Poljska se kasnije obvezala da će poslati šačicu vojnika u Srednjoafričku Republiku kako bi francusku misiju tamo pomogla podići u status europske operacije koja onda može aplicirati za ograničenu financijsku pomoć pod postojećim uvjetima. Belgija, Njemačka, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo su se također obvezali da će misiju pomoći logistički, recimo slanjem transportnih zrakoplova.

Sukob u Srednjoafričkoj Republici izbio je 2012. godine nakon što su pobunjenici u ožujku zauzeli glavni grad Bangui. U prosincu prošle godine eskaliralo je etničko i vjersko nasilje koje je odnijelo već tisuću života. Raseljeno je gotovo milijun ljudi, od čega je njih čak 100 tisuća našlo utočište na aerodromu u Banguiju. Francuska je bivša kolonijalna sila u Srednjoafričkoj Republici, zemlji bogatoj mineralima u kojoj francuska tvrtka Areva koja se bavi iskopavanjem urana ima veliku investiciju.