'Iskustvo Hrvatske, najnovije države koja je postala članica EU-a, može se pokazati putokazom kada je riječ o budućnosti Unije', piše Luka Orešković za Huffington Post referirajući se na predavanje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, održanog na harvardskoj Europskoj konferenciji početkom ožujka.

Ministrica Pusić u svojem je izlaganju naglasila da je 'proces pristupanja Uniji promijenio samu Hrvatsku'. Hrvatska je službenu prijavu za članstvo podnijela 2003., a dvije godine nakon toga započeli su pregovori koji su zaključeni primanjem 1. srpnja 2013. pa je Pusić istaknula da su 'pregovori i pripadajuće reforme za Hrvatsku bili jednako važni kao samo članstvo'.

Hrvatsko članstvo u EU-u 'kulminacija je dugog procesa rekonstrukcije nakon rata iz 1990-ih i raspada bivše Jugoslavije', piše Huffington Post i zaključuje da članstvo u Uniji hrvatskim građanima nudi 'institucionalnu stabilnost'. Hrvatska se u tom razdoblju pomaknula od 'herojske politike' prema onoj 'pješačkoj' baveći se sve više temama poput regulacije. Proces pregovora transformirao je i stav Hrvatske u vezi svoje regionalne pozicije, a sve je zajedno bio 'proces kondicioniranja'.

Iako je budućnost EU-a još nejasna, primjer Hrvatske rasvjetljava brojne prednosti i probleme Unije te se iz njega treba učiti.