Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je pred studentima na predavanju u Splitu izjavio da očekuje kako će Hrvatska tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom 2020. godine ući u Schengen. No upitno je hoće li se Plenkovićeve optimistične najave ostvariti jer treba otkloniti još mnogo problema - ispuniti sve tehničke uvjete, ali i, što je još važnije, one političke
Plenković će, da bi ispunio ovaj ambiciozni plan, morati uvjeriti Sloveniju da nas ne blokira, a onda i sve druge zemlje u EU da ima smisla širiti Schengen u trenutku u kojem ni one nisu načistu s time kako dalje s tim projektom. Jer u vrijeme kada na granici Njemačke s Austrijom provode kontrole, građani zemalja EU-a teško će prožvakati to da se one ukidaju za Hrvatsku.
Za ulazak u Schengen potrebno je zadovoljiti tehničke zahtjeve koje postavlja Europska unija, ali i mnogo važnije i teže političke uvjete koje Plenković zanemaruje kada govori o mogućem ulasku u Schengen 2020. godine. Politički uvjeti uključuju ocjenu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te efikasnost pravosuđa, što povećava značenje Unijinih antikorupcijskih izvješća i Justice Scoreboarda. U tom kontekstu recimo da je najnovije izvješće Svjetskog ekonomskog foruma svrstalo Hrvatsku po neovisnosti sudstva na samo začelje ljestvice, odnosno na 120. mjesto od ukupno 140 zemalja, pa će se ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sigurno morati dobrano oznojiti da bi u Bruxellesu objasnio kvalitete hrvatskog pravosuđa.
Vladajući najavljuju da bi Hrvatska mogla zadovoljiti tehničke uvjete za ulazak u Schengen već do kraja godine te treba ispuniti preostale preporuke Europske komisije u ukupno osam područja šengenske pravne stečevine.
vezane vijesti
Uz nastavak tehničkog opremanja i zaštite vanjske granice, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ulaže u jačanje kapaciteta granične policije i njezinu obuku. U te se svrhe koriste sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost, iz kojega su za potrebe jačanja, opremanja i obuke granične policije odobrena 22 projekta u ukupnom iznosu od 18.412.345 eura. Znatan napredak ostvaren je i u ostalim područjima šengenske pravne stečevine, tvrde u MUP-u.
Tako su ispunjeni svi uvjeti u području zaštite podataka i propisa o vatrenom oružju, a u svim ostalim područjima - policijskoj suradnji, povratu i ponovnom prihvatu, SIS-u, zajedničkoj viznoj politici i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima - preostale normativne, tehničke i projektne pripreme su u odmakloj fazi izvršenja. Aktualna eskalacija migrantske krize na granici s BiH svakako će poslužiti kao ogledni primjer toga može li se Hrvatska nositi s pritiskom čuvanja šengenske granice i može se očekivati da ćemo tehnički dio posla odraditi u skladu s očekivanjima do kraja ove godine.
>>> Hoće li Hrvatska ipak postati migrantski hot spot nakon što se hermetički zatvori Schengen?
>>> Vlast likuje zbog skorog ulaska u Schengen. Znate li uopće što je to?
Rumunjska i Bugarska od 2011., kada je bio planiran ulazak, redovito zahtijevaju ulazak u šengenski prostor. No isto tako redovito bivaju odbijane uz ukazivanje na manjkavosti na područjima pravne države i borbe protiv korupcije. Dvije zemlje ispunjavaju tehničke kriterije, no uvijek iznova pojedine zemlje članice, prije svega Njemačka, Nizozemska i Francuska, izražavaju dvojbe o njihovom mogućem ulasku u Schengen.
Ključ za ulazak Hrvatske u Schengen drži Slovenija, čija je politička elita već ranije najavljivala da ne isključuje blokadu jer Zagreb odbija priznati rezultate arbitražne odluke o granici. Nova slovenska vlada Marjana Šareca, u kojoj je bivši premijer Miro Cerar ministar vanjskih poslova, već je poručila da će nastaviti dosadašnju politiku u kojoj će tražiti od Hrvatske da provede arbitražnu odluku i pritom se neće libiti koristiti sve poluge koje su im na raspolaganju. Jedna od njih je svakako blokada hrvatskih ambicija za članstvom u Schengenu i međunarodnim organizacijama, poput Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što su već pokazali na primjeru.
Uostalom, vlada Mire Cerara tužila je Hrvatsku Sudu Europske unije u Luksemburgu jer smatra da je odbijanjem prihvaćanja arbitraže prekršila principe vladavine prava te da podriva sposobnost Slovenije da provodi zakone Europske unije i krši šengenska pravila. U Ljubljani smatraju da zemlja koja krši europska pravila ne može biti članicom Schengena. Put u OECD nam je blokirala i Mađarska jer Hrvatska ne poštuje odluku arbitražnog suda vezanu uz MOL i ne bi bilo čudo da nam sa Slovenijom blokira put u Schengen kada za to dođe vrijeme.
Dakle pred Hrvatskom je još mnogo rada, prije svega na političkom planu, kako bi se osigurao ulazak u Schengen.
