Hrvatska je još jednom dobila snažnu podršku u pogledu ulaska u šengensku zonu, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u čevrtak u Bruxellesu nakon razgovora s europskim povjerenikom za migracije, Dimitrisom Avramopoulosom o napretku Hrvatske u ispunjavanju uvjeta za članstvo.
Božinović je s europskim povjerenikom za migracije, unutarnje poslove i građanstvo razgovarao ne samo o napretku Hrvatske u ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen, već i o migracijama i financiranju tehničkog opremanja granice, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.
Razgovor je bio posvećen napretku koji je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila u ispunjavanju preostalih preporuka Europske komisije u ukupno osam područja šengenske pravne stečevine.
vezane vijesti
Razgovaralo se i o dinamici kojom do kraja godine, u skladu sa strateškim ciljem vlade RH, namjerava ispuniti sve tehničke uvjete za članstvo u šengenskom prostoru, priopćeno je.
Hrvatskoj iskazana podrška
"Hrvatska je još jednom dobila snažnu podršku u pogledu ulaska u schengensku zonu", istaknuo je Božinović u izjavi za novinare nakon sastanka.
Pritom je posebno istaknuo hrvatski napredak ostvaren u području nadzora vanjske granice.
"Nakon sastanaka s gospodinom Avramopoulosom, mogu reći da je ulazak Hrvatske u shengensko područje, u šengensku zonu, zajednički interes i Hrvatske i Europske komisije zbog toga što je prepoznata važnost svega onoga što Hrvatska radi za sigurnost građana, ne samo u Hrvatskoj, već i građana Europske unije, ali i za stvaranje uvjeta kako bi se šengensko područje vratilo onim izvorišnim vrijednostima koje su bile prije nego je došlo do migrantske krize", rekao je Božinović.
U tom smislu razmotrili smo "što se još do kraja godine treba učiniti kako bi Hrvatska ispunila tehničke kriterije za članstvo", rekao je.
Nastavak financijske potpore EU radu hrvatske policije
S obzirom na razvoj migracijskih kretanja na istočnom sredozemnom pravcu i sprječavanje nezakonitih prelazaka granice, povjerenik Avramopoulos obećao je daljnju financijsku potporu radu hrvatske policije.
Božinović je istaknuo da su naišli na razumijevanje, vezano za pojačane operativne troškove koje ima hrvatska policija.
"Tu očekujemo i odgovarajuću pomoć iz Europske unije. Razgovarali smo, naravno, i o onome što je vezano za rute, pogotovo istočno-mediteransku koja se, kad govorimo o smjeru preko Bosne u Hercegovine, aktivirala ove godine", kazao je ministar.
Uz nastavak tehničkog opremanja i zaštite vanjske granice, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ulaže u jačanje kapaciteta granične policije i njezinu obuku. U te se svrhe koriste raspoloživa sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost iz kojega su za potrebe jačanja, opremanja i obuke granične policije odobrena 22 projekta u ukupnom iznosu od 18.412.345 eura.
Znatan napredak ostvaren je i u ostalim područjima schengenske pravne stečevine, navodi se u pripoćenju MUP-a.
Tako su ispunjeni svi uvjeti u području zaštite podataka i propisa o vatrenom oružju, a preporuke u svim ostalim područjima - policijskoj suradnji, povratu i ponovnom prihvatu, SIS-u, zajedničkoj viznoj politici i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima - preostale normativne, tehničke i projektne pripreme u odmakloj su fazi izvršenja te se Hrvatska nada da će Vijeće njezine napore prepoznati i valorizirati odgovarajućom političkom odlukom prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine, navodi MUP u priopćenju.
Podsjeća da je važnu podršku u tom smislu Hrvatska dobila od Njemačke na nedavnom sastanku premijera Andreja Plenkovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Migracijski procesi
Razgovor Božinovića i Avramopoulosa bio je posvećen i aktualnim migracijskim kretanjima na istočno sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu.
Ponovili su važnost provedbe sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama koji je utvrđen zaključcima Europskog vijeća od 28. lipnja.
U tom smislu složili su se s važnošću održavanja Konferencije o migracijama koju Austrija, kao aktualna predsjedavajuća Vijeća EU-a, organizira u Beču od 12. do 14. rujna, a koja će okupiti predstavnike država jugoistočne Europe i afričkih zemalja.
Podjednako važnom su ocijenili predstojeću raspravu šefova država i vlada Europske unije na neformalnom summitu u Salzburgu koji će biti posvećen migracijama i sigurnosti kao i konferenciju na temu migracija koja će se održati 5. listopada u Tirani.
10,4 milijuna eura za tehničko opremanje hrvatske granice
Božinović i Avramopoulos dotaknuli su i pitanje predstojećih pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a od 2021. do 2027. godine. Podržali su predloženo povećanje financijske omotnice koja će biti namijenjena migracijama i sigurnosti kao i prijedlog o uspostavi zasebnoga fonda koji će biti namijenjen integriranom upravljanju granicama.
Božinović je zahvalio na nedavnoj dodjeli dodatnih 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje hrvatske vanjske granice, za omotnicu od 6,4 milijuna eura namijenjenu primjeni Sustava ulaza i izlaza (Entry Exit System) kao i dodatna sredstva kojima Komisija podržava uspostavu učinkovitog procesa integracije migranata kojima je u Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita.
Izrazio je nadu da će Europska komisija s obzirom na recentne sigurnosne i migracijske izazove pri dodjeli sredstava u sljedećem VFO-u imati u vidu geostrateški položaj RH i njezinu važnu ulogu u zaštiti najdulje istočne vanjske granice Europske unije.
"Hrvatska je po svim elementima svog rada, svog djelovanja prepoznata kao država koja daje pun doprinos, koja nije zaustavila migracije u smislu zakonitih migracija. Dapače, mi tu ispunjavamo preuzete obveze kad govorimo o preseljenju i premještaju izbjeglica, ali koja je čvrsto na poziciji, koja je danas nepodijeljena europska pozicija, a to je nedopuštanje ilegalnih migracija i time stvaranja uvjeta za razvoj kriminala, pogotovo kriminala kad je u pitanju krijumčarenje ljudi. Tako da mislim da smo mi na dobrom putu da ispunimo sve svoje strateške ciljeve i da održimo ono što nam je prvi zadatak", zaključio je Božinović.
