Austrijski socijalist hvali postignuti uspjeh te tvrdi kako je siguran u ispunjenje 'preostalih znatnih izazova', a to su reforme pravosuđa i javne uprave, borba protiv korupcije i organiziranoga kriminala, povratak izbjeglica, nastavak suđenja za ratne zločine i pristup Tribunala cjelokupnoj dokumentaciji te završetak restrukturiranja brodogradilišta, piše Ines Sabalić, dopisnica Slobodne Dalmacije iz Bruxellesa.

Posebno je istaknuo uspjeh dviju vlada, hrvatske i slovenske, u postizanje dogovora koji je omogućio potpisivanje Arbitražnog sporazuma. Međutim, Jelko Kacin i Ivo Vajgl sugeriraju da se u izvještaj ubaci i nedovršeno pitanje sukcesije bivše države.

Riječ je o točki 27 u kojoj Swoboda potiče Zagreb i susjedne države na intenziviranje dijaloga kako bi se riješila važna bilateralna pitanja kao što su granična demarkacija, nestale osobe, pitanja vezana uz vlasništvo i izbjeglice te izručenje građana osuđenih za ratne zločine.

Slovenski zastupnici jučer su nabacili kako bi rješenje pitanja sukcesije trebalo biti uvjet Hrvatske za članstvo. Liberal Kacin bio je protiv toga da se, kad je Hrvatska u pitanju, bilo gdje spominje datum potpisivanja ugovora o pristupanju, za koji postoji rašireno uvjerenje da će biti iduće godine.

'Nemojmo spominjati nikakav datum, to je kontraproduktivno, radije recimo kad kandidatkinja ispuni uvjete', primijetio je Jelko Kacin.

Bernt Posselt, Elmar Brock i drugi javili su se oštrim odbijanjem slovenskih primjedbi, a među njima i Doris Pack:

Molim slovenske kolege da ne budu veći pape od pape. Vi ste još 1998. dobili ciljni datum primanja 2004, i to bez ikakvih uvjeta, i bili ste te godine primljeni, a mi smo to podržali. Vi, kao bivša jugoslavenska republika, ne možete odjednom uvesti sukcesiju kod Hrvatske.

Replicirao joj je najugledniji slovenski eurozastupnik Ivo Vajgl.

'Nekritična prijateljstva više štete nego koriste − poučio je svoje kolege. − Povratak srpskih izbjeglica ne teče idilično, osuđenom ratnom zločincu dopustio se bijeg u susjednu zemlju te da ostane član Sabora, svojim izbornim sustavom Hrvatska duboko zadire u unutarnju politiku Bosne i Hercegovine i destabilizira je, a miješanje Crkve u političke odluke, kao pismom biskupske konferencije u vezi s Arbitražnim sporazumom, nedopustivo je i vrijedno svake osude', rekao je Ivo Vajgl.

Tako je pitanje sukcesije Ljubljanske banke i Krškog te spor oko granica stavljen u kontekst zemlje u kojoj su ratni zločinci članovi Sabora, gdje Crkva djeluje natražnjački te zemlje koja destabilizira Bosnu i Hercegovinu, za čiju je sudbinu međunarodna zajednica posebno zabrinuta.