Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba danas je izvijestio javnost da je u toj elektrani uključen rezervni dizelski generator koji će u roku od 48 sati osigurati napajanje elektrane. Prethodno, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je da su sustavi što prate nuklearni materijal u skladištima radioaktivnog otpada u elektrani u Černobilu, koju su prošli mjesec zauzele ruske snage, prestali slati podatke.

Duško Čorak, osnivač i vlasnik Instituta za nuklearnu tehnologiju (INETEC), već više od 30 godine surađuje s ukrajinskim nuklearnim sektorom. Njegova tvrtka prisutna je na svakom bloku tamošnjih nuklearnih elektrana. Po pitanju prekida opskrbe strujom kaže da ne bi trebalo biti opasnosti sve dok hlađenje osiguravaju dizelski generatori. Izgledno je da su to generatori proizvedeni u nekadašnjoj karlovačkoj Jugoturbini.

'Svi reaktori u nuklearnoj elektrani Černobil imali su dizelske generatore, a veliki broj takvih generatora proizvela je Jugoturbina te su oni bili instalirani na elektranama koje je proizveo SSSR', kaže Čorak, objašnjavajući da dizelski generatori snage oko dva megavata osiguravaju električnu struju kada dođe do prekida napajanja iz mreže. Struja je potrebna pomoćnim sustavima koji osiguravaju odvođenje tzv. zaustavne topline kako ne bi došlo do taljenja jezgre uslijed topline koja se oslobađa u procesu zaustavljanja reaktora.

Iako su svi reaktori nuklearke Černobil ugašeni, ta lokacija predviđena je za skladištenje radioaktivnog otpada, između ostalog istrošenog nuklearnog goriva, u mokre ili suhe bazene.

'Kod mokrog bazena mora se osigurati cirkulacija vode preko gorivnih elementa tako da voda odvodi toplinu od radioaktivnih raspada koji se još uvijek odvijaju u istrošenom nuklearnom gorivu. Koliko sam informiran, ta lokacija predviđena je za skladištenje goriva s drugih elektrana, a vjerojatno je tamo pohranjeno i gorivo iz samog Černobila. Bazeni se moraju hladiti, bez obzira na to jesu li mokri ili suhi. Moraju se pogoniti pumpe ili ventilatori, ako je riječ o suhom hlađenju. Za to morate imati električnu energiju, a ako je došlo do prekida napajanja iz mreže, uključuju se dizelski generatori koji bi trebali osigurati pouzdano hlađenje nuklearnog goriva. A za dizelske generatore morate imati gorivo', napominje Čorak.

Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom priopćila je danas da se u Černobilu nalazi oko 20.000 istrošenih gorivnih elemenata koji se trenutno ne mogu održavati hladnima zbog prekida isporuke struje. Njihovo zagrijavanje moglo bi dovesti do oslobađanja radioaktivnih supstanci u okoliš, a vjetar bi mogao preseliti nuklearni oblak i nad Europu.

'Bez struje, ventilacijski sustavi elektrane također ne bi funkcionirali, izlažući osoblje opasnim dozama radijacije', poručio je Energoatom.

'To je značajna brojka', kaže Čorak, komentirajući informaciju o 20.000 istrošenih gorivnih elemenata pohranjenih u Černobilu.

'Duboko vjerujem da su Rusi, koji tamo rade nečasne radnje, svjesni svih opasnosti. U slučaju havarije opasnost neće zahvatiti samo teritorij Ukrajine, jer Černobil se nalazi na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, pa sumnjam da bi itko mogao biti toliko nerazuman da dovede do takvog oštećenja. Ali ljudska glupost nema granica', ističe Čorak.

Tumači da je svaka od ukupno četiri jedinice u Černobilu imala po dva dizelska generatora i pretpostavlja da su oni zadržani u ispravnom stanju te da se mogu uključivati po potrebi. Ipak, ne raspolaže informacijama s terena.

'Mogu samo kazati što trebaju imati, a u kakvom je to stanju – ne znam', kaže ovaj stručnjak koji je prije 15-ak godina boravio u 3. bloku černobilske nuklearke, a od zloglasnog 4. reaktora dijelila ga je samo jedna stijena.

Njegova tvrtka bavi se razvojem sustava za ispitivanje vitalnih komponenti nuklearnih elektrana, a one se zbog radijacije moraju ispitivati robotima koje izrađuju i šalju tamo gdje se ljudi ne smiju zadržavati.

'Ne bi trebalo biti opasnosti. Siguran sam da ukrajinska strana kontrolira sve bazene i postrojenja. Vitalne komponente, nuklearni reaktor, parogeneratori i drugi sustavi za hlađenje smješteni su u zaštitnoj građevini, napravljenoj tako da štiti od vanjskih pojavnosti - udara aviona, granate, rakete, bilo kakvih terorističkih napada - uz čeličnu oblogu s unutarnje strane. Ta građevina štiti i ako dođe do bilo kakvog nuklearnog ispuštanja; tamo ima puno cijevi i ventila koji naravno mogu propuštati, a sve se strogo kontrolira i ne može biti nikakvih posljedica', objašnjava Čorak.