Iako se 25. svibnja već godinama ne slavi kao Dan mladosti, 'štafeta bratstva i jedinstva' danas će ponovno stići u Beograd. Slovensko-hrvatsku štafetu, koja je 17. svibnja krenula iz Umaga, štovatelji Josipa Broza Tita dočekat će pred zgradom Muzeja 25. maj, najavljuje B92
Podsjetimo, organizatori tog događaja su Društvo Josip Broz Tito Istarske županije, Titova Republika iz Rijeke i sekretar centralnog komiteta KPH u osnivanju Radislav Ilić. Ispraćaj štafete bio je 17. svibnja, pred Ilićevim kafićem Tito u Umagu.
'Štafeta bratstva i jedinstva daje toplinu srca svih generacija naših naroda i narodnosti nekadašnje Jugoslavije. Tim povodom pozdravljamo svu omladinu, radničku klasu i sve one koji nisu zaboravili da je Titovo bilo vrijeme velike ljubavi i mira u cijeloj zemlji i svijetu', pročitao je tim povodom član umaškog Društva Josip Broz Tito, Roberto Grassi, na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Stariji Beograđani uglavnom se sa sjetom prisjećaju vremena kada su bili pioniri i puni elana spremali koreografiju, prigodne pjesme i govore za Tita.
'Tada nisi smio lajati na vlast, ali si bio siguran i spokojan', kaže jedan stariji Beograđanin za B92. Velika privilegija bila je predati štafetu Josipu Brozu, a za centralnu proslavu Dana mladosti, na stadionu Jugoslavenske narodne armije, uvijek se tražila karta više. Ipak, mlađe generacije više ne pamte vrijeme sletova i pionirskih marama.
25. svibnja se u bivšoj zemlji slavio kao rođendan doživotnog predsjednika SFRJ, Josipa Broza, ali i kao Dan mladosti. 'Titostalgija', kako je naziva profesor Filološkog fakulteta Ljubiša Rajić, postoji i danas, jer ljudi čeznu za sigurnim poslom, sigurnim ulicama, besplatnim zdravstvom i školstvom.
Tito je posljednji put sjedio u loži stadiona JNA 1979. godine, kada mu je omladinka Sanija Hiseni predala štafetu i prenijela najljepše želje za 87. rođendan.
Drug Tito je tom prilikom izgovorio i jednu od svojih antologijskih rečenica: 'Sretan je narod koji ima takvu omladinu', kao i: 'S ovakvom omladinom ne moramo se brinuti za budućnost.'
Komunistički lider iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije, potom vođa partizanskog pokreta i poslijeratni doživotni predsjednik Jugoslavije, Josip Broz Tito rođen je u svibnju 1892. godine u Kumrovcu u Hrvatskoj.
Umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani i po vlastitoj želji sahranjen je u Kući cvijeća. Na njegov pogreb došlo je 700.000 ljudi te 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb državnika u 20. stoljeću.
Posljednju počast Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada je odao 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština.