'Oslobađajuće presude za Hrvatsku i Srbiju: nitko nema namjeru počiniti genocid', naslov je analize njemačkog tjednika Der Spiegel u povodu izricanja presude Međunarodnog suda pravde u Haagu o međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid. U tekstu se ističe kako je 'sud postavio visoke kriterije za počinjenje najgoreg od svih zločina protiv čovječnosti' te da je 'rat na Balkanu bio rat kakav u suvremenosti nikad prije nije bio vođen': 'Nije to bio sukob država, nego su se u devedesetima u krvavom sukobu za naslijeđe raspadnute Jugoslavije borila etnička plemena, terorističke skupine i slobodni strijelci.' Der Spiegel ističe da su ratovi na prostoru bivše Jugoslavije zbunili i pravnike koji nisu znali kako sve to odgovarajuće definirati – je li to uopće bio rat u pravnom smislu ili ništa više do masovni pokolj?

Kada je riječ o presudi, Der Spiegel piše da 'nitko nije pobijedio i da su nejasnoće o pravu i nepravdi na Balkanu veće nego prije'. 'Je li genocid ako se jedna etnička skupina nasilno i krvavo protjeruje iz svoje domovine, kada u tom progonu desetine tisuća umiru ili budu zlostavljani? Tako je bilo na Balkanu svugdje od 1991.', piše u analizi, koja naglašava da je genocid iznimno teško pravno dokazati. S druge strane, Der Spiegel podsjeća i na kritičare ovakve presude koji smatraju da su postavljeni neprihvatljivo visoki, skoro pa nemogući kriteriji za sudsko utvrđivanje genocida te se pita bi li onda zloglasne Staljinove čistke i preseljenja naroda mogle biti uopće smatrane genocidom. 'Neće svi pravnicima olakšati posao kao Adolf Hitler koji je doslovno izdiktirao javno cijelom svijetu što planira učiniti sa Židovima.'

Analiza zaključuje tvrdnjom da se postupci Islamske države definitivno trebaju smatrati genocidnima te da bi možda jedino IS bio osuđen za genocid na Međunarodnom sudu pravde. No uvijek je lakše dokazati zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, konstatira Der Spiegel.

Austrijski dnevnik Der Standard pak donosi komentar o istoj temi: 'Međusobne optužbe Hrvatske i Srbije za genocid konačne su stavljene ad acta. Nisu bile pokrenute kako bi se razjasnile stvari, nego za razračunavanje. Svakome tko zna pravo bilo je jasno da tužbe neće uspjeti. Zato se mora postaviti pitanje zašto tužbe nikad nisu povučene a da se umjesto njih suoče s demonima vlastite prošlosti. Ni u Srbiji ni u Hrvatskoj nema hrabrosti za to.'

Komentatorica Der Standard Adelheid Woelf smatra da Hrvatska i Srbija najviše 'vole poticati nacionalističke osjećaje, a ne suočiti se s činjenicama' te da ne treba očekivati poboljšanje odnosa između te dvije države. 'Od srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji je bio četnik, sigurno se ne može očekivati suočavanje s onime što se događalo devedesetih', piše Der Standard i predviđa kako će se i Hrvatska ukopati u svojim pozicijama.