'Je li Hrvatska ispunila očekivanja zemalja koje su je priznale, može se reći da dijelom jest, i to čim je postala članica UN-a, potom NATO-a, a uskoro i Europske unije. No Hrvatska se kvalificirala za članstvo u važnim europskim institucijama na način da joj se dosta toga progledalo kroz prste. Malo sam kritičan. Hrvatska je prešla dug put za razliku od prosječnih europskih zemalja, ali da su se određene stvari mogle odraditi lakše, brže i bolje, mogle su', kazao je za tportal povjesničar Tvrko Jakovina

Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je kako je Hrvatska danas država koja je više-manje pravno i politički stabilna, ali na niskoj razini što se tiče društvenog konteksta.

'Ono društveno se u Hrvatskoj nije promijenilo. Nakon međunarodnog priznanja Hrvatske ispunili su se neki moji strahovi, ali i nade. Nažalost, rat je i nakon priznanja bio u punom jeku, ali je politički pluralizam doista stabilizirao zemlju. Smatram da države koje su priznale Hrvatsku nisu imale neka posebna očekivanja od nje, osim volje podrške slabijem u ratu. Moglo bi se reći da je ispunila njihova očekivanja utoliko što je pobijedila u ratu i što je danas stabilna zemlja do te mjere da je pred samim ulaskom u EU, ali EU koja se raspada', kazao je Puhovski.

Filozofkinja Nadežda Čačinović smatra kako Hrvatskoj danas pridodavanje atributa 'europska' ne znači nešto važno jer to nije 'visoko vrijednosna oznaka'. Hrvatskoj filozofkinji slovenskih korijena samostalnost Hrvatske nije bila bezuvjetan cilj. Smatra da se tranzicija možda mogla odvijati i na neki drugi način. No samoodlučivanje i demokracija dio su onoga što je željela.

'Ne pada mi na pamet da osporavam referendum na kojem je provedena volja naroda. On je osnovni demokratski princip, i odluka donesena tim putem je temeljna i neosporna', kazala je Čačinović.

'U Sloveniji se sve ranije, brže i bolje odvijalo, no tadašnje hrvatske vođe ne smatram glavnim krivcima', naglasila je Čačinović.