Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a u razgovoru za tportal ponovio je kako liberali na izbore izlaze samostalno, no da postizborne koalicije nisu isključene. Otkrio je pozadinu kalkulacija da će njegova stranka na izbore izaći ojačana guvernerom Željkom Rohatinskim. Do kontakta stranke i guvernera došlo je, kazao je, na inicijativu njegovih prijatelja, a ne HSLS-a
Pred nama su parlamentarni izbori, HSLS prvi put nakon 14 godina u utrku ulazi samostalno. Kakva je atmosfera obzirom na to i, budući da do 4. prosinca ima još ponešto vremena, je li u međuvremenu moguća kakva promjena na tom planu?
HSLS na izbore izlazi samostalno, a nakon izbora ćemo vidjeti. Cilj je osvojiti što veći broj zastupnika, kako bismo mogli zastupati sve građane i ciljne skupine kojima se u kampanji obraćamo.
Koliko mandata HSLS namjerava osvojiti i hoćete li, ako HSLS ne uspije ući u Sabor, dati ostavku na mjesto predsjednika stranke?
HSLS danas prema anketama osvaja tri do četiri mandata. Računamo da će i naša akcija usmjerena na male i srednje poduzetnike i obrtnike, koja je izazvala veliko zanimanje pomoći stranci u širenju zainteresiranih birača te da ćemo time ostvariti još dodatni broj zastupnika. Što se tiče nekih negativnih scenarija, siguran sam da se oni neće dogoditi.
S obzirom da će jedna stranka teško sama sastaviti buduću Vladu, čime će HSLS, ako odluči sudjelovati u vlasti, uvjetovati svoju potporu i koji su vam resori najzanimljiviji?
Zbog teške gospodarske situacije, buduća će Vlada, tko god ju bude formirao, morati vući nepopularne poteze kako bi zemlja izašla iz krize. Skoro da bih rekao da, ukoliko bude dobro i odgovorno radila svoj posao, osuđena je da izgubi izbore za četiri godine. To znači žrtvovati se za interese zemlje i građana; tek ćemo vidjeti postoje li takve političke snage i takva politička svijest i odgovornost. HSLS bi mogao sudjelovati samo u takvoj Vladi. Ono na čemu će HSLS uvijek imati naglaske jest gospodarstvo, prije svega malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo, obrazovanje i znanost te regionalni razvoj.
Vidite li gdje razliku između programa vladajuće i oporbene koalicije?
Između HDZ-ovog programa i programa Kukuriku koalicije gotovo da i ne vidim razliku. Barem u onome što je bilo do sada prezentirano. Radi se o istom modelu upravljanja državom i državnim proračunom. No, vidim razliku između njihovih programa i programa HSLS-a. Razlike su više nego velike.
Što HSLS najviše zamjera programu lijeve koalicije kao alternativi HDZ-u i kakav program nudi?
Do sada izneseni program lijeve koalicije je oportunistički program, po njemu bi svi trebali zadržati sva prava i dobiti još veća, odlazit ćemo ranije u mirovinu, što god to značilo, a država će biti glavni kapitalist koji će ulagati u željezničku infrastrukturu i energetiku. To je čista bajka. Ono što HSLS nudi kao program je da se građanima kaže prava istina o stanju gospodarstva u Hrvatskoj, da shvatimo da svi moramo raditi do 65. godine života, da socijalne naknade moraju primati samo oni koji su siromašni i socijalno ugroženi te da je glavni generator gospodarskog oporavka jedino malo i srednje poduzetništvo gdje trebamo vratiti 100.000 izgubljenih radnih mjesta. Također, javnosti treba reći da imamo viška zaposlenih u lokalnoj upravi i samoupravi te da ovaj broj općina i županija koje imamo danas moramo smanjiti. Kao što vidite, program HSLS-a je potpuno suprotan programima HDZ-a i Kukuriku koalicije. Mi računamo da u Hrvatskoj ima dovoljno ljudi koji su odgovorni prema svojoj djeci i koji nisu skloni radi svojih sitnih trenutnih interesa žrtvovati budućnost svoje domovine.
Kažete da treba rezati socijalna prava, ali kako jasno postaviti kriterije, jer zasad 'alata' za to nemamo ili ih kao imamo, ali ne funkcioniraju, poput OIB-a.
Alati ne postoje jer je politika tako postavila stvari. No sve je ovdje jasno, primjerice svatko tko ima nekretninu vrijednu 200.000 tisuća eura ne može primati socijalnu naknadu po dohodovnom cenzusu. To nije socijalna nepravda, već ravnopravna distribucija sredstava. Ponavljam, socijalne naknade mogu imati samo siromašni. Društvo i država trebaju brinuti o onima najslabijima. OIB nije slučajno izmišljen, njega je HDZ-ova vlast namjerno izmislila kako ne bismo imali porezne kartice, jer se u startu znalo da je samo pet posto imovine upisano u gruntovnicu i katastar te da OIB još dugo neće profunkcionirati.
Trebaju li i porezne, a ne samo imovinske kartice političara biti javne?
Apsolutno da.
Vratimo se HSLS-ovom nastupu na izborima gdje tvrdite da je HSLS nešto novo - treći put, ali na tom putu je prilična gužva, ima dosta onih koji tvrde da su baš oni treći put. Koristite retoriku sličnu onoj bivšeg premijera i šefa HDZ-a Ive Sanadera spram pravaša, pa govorite da je glas za IDS možda glas za HDZ, dok to onaj za HSS sigurno jest. Dok se Hrvatska opet pretvara u veliko paintball igralište usred nabacivanja crvenom i plavom bojom, kažete da bi se Hrvatska trebala zažutjeti. Svojih 10 točaka imaju i laburisti, a nakon 'Nove pravednosti' predsjednika Ive Josipovića, HSLS sad nudi 'Novo domoljublje'.
Na političkoj sceni Hrvatske, a i Europe već je davno sve izmišljeno. Da, u ova posljednja tri mjeseca do izbora bit će i polemičkih tonova među strankama. I to je nešto što je uobičajeno svugdje u Europi. Primjerice, ne vidim ništa sporno u tome što sam izjavio da je glas za HSS glas za HDZ, jer samo tri dana nakon moje izjave gospodin Pankretić je to potvrdio izjavom da želi okupiti demokršćanske stranke kako bi nakon izbora surađivali sa HDZ-om. Rekao sam samo istinu. Što se tiče obraćanja raznih političkih stranaka različitim ciljnim skupinama, kao što se HSLS primjerice obraća malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, djelatnicima u javnim službama, profesorima, nastavnicima, liječnicima, medicinskom osoblju te djelatnicima u kulturi, postoje i neke tzv. radničke stranke koje se obraćaju primarno državnim službenicima, štiteći primjerice, njihove cipelarine, no radnici u realnom sektoru već su davno dobili 'cipelu' i nije ih nitko u tome štitio.
HSLS se često prozivalo da je trgovačka stranka i mala marioneta na dugačkom štapu tuđih interesa?
HSLS je jedno kraće vrijeme i bio trgovačka stranka, mi svoje pogreške priznajemo, za razliku od većine drugih i učinili smo zadnjih godinu i pol dana sve da to promijenimo. Podsjećam samo na vrijeme od 1989. do 2003. godine, kada su stranku vodili Vlado Gotovac, Dražen Budiša i tada HSLS sigurno nije bio trgovačka stranka.
Tvrdite da su, kako ih se nazivalo, HSLS-ovi foteljaši svi očišćeni?
Apsolutno.
Tvrdite da je HSLS sada imun na korupciju, jer ima stranaka koje se tako postavljaju spram svojih članova i isto tako upiru prstom u druge kao još gore?
Nisu stranke koruptivne, nego ljudi. Očito je da ih u HDZ-u ima najviše, možda i zato jer su na vlasti bili najdulje.
S obzirom na naglo probuđenu svijest vladajuće koalicije o borbi protiv korupcije, a dovoljno je prisjetiti se da je na čelu Croatia osiguranja bio tadašnji član HSLS-a Hrvoje Vojković te da su i, doduše s druge strane, Ivana Čehoka, također bivšeg viđenog stranačkoga člana, zatekli problemi pred licem pravde, je li HSLS išta znao o zlouporabama položaja i izvlačenju novca poreznih obveznika za privatne svrhe?
Ne. Ja tada nisam niti bio u vodstvu stranke, a uvjeren sam da ništa o tome nije znala ni moja prethodnica. Hrvoje Vojković već dulje vrijeme nije član HSLS-a, ali koliko znam, protiv njega se ne vode nikakvi postupci. Što se tiče Ivana Čehoka, on također nije član stranke od sredine prošle godine, ali nitko nije kriv dok mu se krivica ne dokaže. Osobno mislim da je Čehok napravio najveću grešku što je kao nezavisni zastupnik ostao koalicijski partner HDZ-a i kada smo izlazili iz vladajuće koalicije, rekao sam mu da tko s HDZ-om tikve sadi, loše završi, što se zadnjih mjeseci jasno vidi.
Nakon 'propuha' u stranci, najavljivali ste neke potpuno nove kadrove, a premda ste uporno demantirali da je od HSLS-a potekla ta inicijativa, kao najjače ime spominjalo se guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Sada, nakon što se razotkrilo da je tvrtku njegove supruge kupio Ivica Todorić, kako na to gledate - je li se guverner kompromitirao, je li u moralno dvojbenoj poziciji i bi li trebao podnijeti ostavku te s obzirom na sve, ako odluči ući u politiku, bi li bio poželjan HSLS-u?
Mislim da je Rohatinski najbolji primjer kako u Hrvatskoj preko noći od zvijezde postanete netko koga svi napadaju. Istine radi, do kontakta HSLS-a i Željka Rohatinskog došlo je na inicijativu njegovih prijatelja, a ne HSLS-a. Budući da on do danas nije objavio želi li sudjelovati u politici, nema potrebe za daljnje komentiranje nečega što se nije niti dogodilo.
Osim što su neki novi ljudi ušli u stranku, neki su se stranci vratili, poput Bože Kovačevića i Dražena Budiše, kakva je njihova stranačka budućnost i tko su ljudi na koje HSLS najviše računa?
Najeksponiraniji članovi novog tima HSLS-a u ovom trenutku su Davor Žmegač, predsjednik Središnjeg vijeća i gradonačelnik Kutine, Velimir Srića, predsjednik zagrebačkih liberala i Josip Budimir, naš ekonomski strateg, oni su nova lica HSLS-a. Najveće bogatstvo su nam novih 8000 članova. Što se tiče Dražena Budiše, on nije dužnosnik stranke, ali je naš nositelj liste u devetoj izbornoj jedinici. Za razliku od drugih stranaka, HSLS će uvijek baštiniti sve dobro iz svoje povijesti i nikada se neće odricati svojih osnivača.
Kritizirate većinu stranaka da se zauzimaju za model jake države i velikog proračuna u državi koja je već podijeljena na proračunsku i tržišnu, a dobar dio točaka vašeg sporazuma znači državnu pomoć.
Od 10 točaka za spas malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva samo su dvije vezane na poticaje poduzetništvu. No isto tako želim napomenuti da samo tržišna Hrvatska stvara prihode u lokalne proračune, županijske proračune i državni proračun, tako da se poticaji gospodarstvu državi vrate višestruko kroz poreze i doprinose.
Jeste li prije za uvođenje novih poreza ili za ukidanje postojećih?
HSLS je kao liberalna stranka protiv uvođenja novih poreza i za politiku postupnog smanjenja postojećih poreza te za radikalno ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta. Želim biti potpuno jasan i što se tiče smanjenja PDV-a, o čemu se priča zadnjih dana. Budući da Hrvatska nije izašla iz gospodarske krize, u idućih godinu dana ne može doći do smanjenja PDV-a, jer bi se ugrozio državni proračun. Ali, u jednom izbornom mandatu od četiri godine, moramo učiniti sve da smanjimo PDV, kako bismo dodatno rasteretili gospodarstvo. Što se tiče naplate PDV-a, predlažemo da Vlada učini odmah ustupak poduzetnicima tako da se plaćanje PDV-a pomakne sa 30 na 60 dana te da se hitno donese zakon o rokovima plaćanja.
Treba li i kako Hrvatska mijenjati Zakon o radu?
Apsolutno ga treba promijeniti. HSLS je jedina stranka koja se u ovom trenutku za to zalaže. On prije svega štiti zaposlenike u državnim tvrtkama i državnim službama. Radnike u realnom sektoru nije ničim uspio zaštititi, što vidimo u izgubljenih 100.000 radnih mjesta. No HSLS je i socijalno-liberalna stranka i protivi se izrabljivanju radnika, od kojih mnogi danas primaju minimalnu plaću od 2200 kuna te će jedan od naših prijedloga biti da minimalna plaća u Hrvatskoj bude 3.000 kuna neto.
Što Hrvatska treba učiniti sa strateškim kompanijama, je li HSLS za privatizaciju i kojim tempom?
HSLS je protiv prodaje ili davanja u koncesiju Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i HEP-a te komunalnih i infrastrukturnih tvrtki u vlasništvu lokalne uprave i samouprave.
Kakvom Hrvatsku vidite u Europskoj uniji i treba li žuriti u eurozonu?
Ulazak u EU treba pametno iskoristiti. U ovom optimalnom vremenu od dvije godine do ulaska u EU treba pripremiti stotine kvalitetnih projekata, kako bismo bili u mogućnosti povući sredstva iz EU fondova. Što se tiče ulaska u eurozonu, tamo Hrvatska ne treba žuriti, treba vidjeti kako će se razvijati situacija u idućih pet godina.
S obzirom na cjelokupnu situaciju i budući da smatrate da su građani više nego dosad odgovorni za svoju sudbinu jer oni na kraju zaokružuju na listama stranke i ljude, jesu li svjesni svoje odgovornosti?
Građani su najodgovorniji za rezultat predstojećih izbora. Moramo učiniti sve da prije svega mladi izađu na izbore. Radi se o njihovoj sudbini. HSLS ih poziva da glasaju za promjene, no moraju preuzeti i svoj dio društvene odgovornosti.