Testiranje na hripavac (pertusis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo. U HZJZ-u se uzorci za testiranje na hripavac uzimaju svakodnevno, osim nedjelje, na posebnom punktu u Rockefellerovoj 12 od 8 do 11 sati, a u NZJZ-u Dr. Andrija Štampar na drive-in punktu na Mirogojskoj cesti 15 od 11 do 14 sati od ponedjeljka do petka. U HZJZ-u je do sada testirano 5342 pacijenta, od čega je oko 35 posto bilo pozitivnih.

Izvan radnog vremena testnih mjesta svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti u objedinjeni hitni bolnički prijem te im se tamo u sklopu obrade, ako se postavi sumnja na hripavac, može napraviti test.

Prema evidenciji HZJZ-a, do sada je u Hrvatskoj od hripavca oboljelo 2312 osoba, najviše u Gradu Zagrebu, a nakon toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj oboljelih je u dobi od 10 do 14 godina.

'Ovo je najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina. Sve je započelo ljetos u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja, uz Dubrovačko-neretvansku, ima najslabiju cijepljenost dječje populacije ne samo protiv ove, već i drugih zaraznih bolesti, nasuprot Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, koje prednjače u razini cijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj', navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodaju da se bolest od jesenas proširila u najvećoj mjeri na Zagreb i okolno područje.

Od ove bolesti najugroženija su novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija. Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Ponekad izaziva i povraćanje. Oporavak može potrajati tjednima, pa i mjesecima.

'U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika, vezane uz cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na njihovo zdravlje, koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014. godine, veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir', kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje kako, unatoč smanjenoj razini cijepljenosti posljednjih godina u pojedinim dijelovima Hrvatske, nisu korištene represivne sankcije prema roditeljima, već se pribjegavalo povećanju informiranosti građana i savjetovanju o učinkovitosti cjepiva u zaštiti zdravlja najosjetljivije populacije.

Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti je i dalje najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja. HZJZ je od početka epidemije objavio niz uputa i priopćenja o zaštiti od hripavca za opću populaciju, za djecu u kolektivima, za trudnice te o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih. U ovo vrijeme širenja oboljenja od hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do momenta u kojem se dijete može cijepiti i na taj način steći svoj imunitet.

'Nažalost, kao i tijekom pandemije covida, i sada u javnom prostoru ima onih koji šire neprovjerene i znanstveno neutemeljene informacije o hripavcu, o štetnosti cijepljenja nasuprot znanstveno i praktično dugogodišnje dokazanoj činjenici kao najučinkovitijoj zaštiti djece i odraslih ne samo od hripavca, već i drugih zaraznih bolesti, kao i onih koji pokušavaju politizirati ovo isključivo zdravstveno pitanje', ističe ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i dodaje da zdravstveni djelatnici, osim pružanja medicinske pomoći pacijentima, imaju zadaću u javnosti širiti znanstveno i stručno utemeljene informacije i pomagati građanima u podizanju vlastite razine zdravstvene pismenosti u prepoznavanju opasnosti za njihovo zdravlje i najboljim načinima njegove zaštite.