Kako se navodi u natječajnoj dokumentaciji, sustav koji odabrani ponuditelj treba i implementirati morao bi omogućiti sveobuhvatnu zaštitu od prijevara tijekom procesa kojima upravlja HZMO.

Pritom je prijevara definirana kao namjerna obmana koja ima za cilj utjecati na proces kako bi se ostvarila financijska dobit ili nanio gubitak. To se može dogoditi, navodi se, u bilo kojem koraku procesa, a sustav bi to trebao otkriti i upozoriti službenike.

"Trenutačni informacijski sustav HZMO-a nema automatsku mogućnost prepoznavanja namjernih ili nenamjernih grešaka. HZMO godišnje obrađuje podatke približno tri milijuna korisnika te zaprima približno 50 tisuća novih zahtjeva za ostvarenje prava na mirovinu", pojasnili su iz HZMO-a uz opasku da “s obzirom na to da je natječaj još uvijek u tijeku, nisu u mogućnosti otkrivati detalje o dosadašnjem iskustvu radi benefita koje očekuje od automatiziranog rješenja".

U HZMO-u ističu kako su automatizirana softverska rješenja za otkrivanje prijevara postala nezaobilazna u velikim sustavima. Istraživanja pokazuju da se u prijevarama gubi 3 do 5 posto svjetskog BDP-a, a na jugoistoku Europe i više.

U natječaju stoji kako će sustavom za sprečavanje prijevara biti obuhvaćeni procesi u vezi s ostvarivanjem prava na mirovinsko osiguranje, i to starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu i invalidsku mirovinu. Uz sustav automatske kontrole i automatskog otkrivanja sumnjivih slučajeva i anomalija, HZMO treba i alate koji će pomoći u trijaži kako bi se olakšalo donošenje odluka o izboru slučajeva koji će se uzeti u istragu, a kroz sustav mora biti moguće voditi i istragu.

Inače, uvjeti umirovljenja i način izračuna mirovina zadani su zakonom, tako da u tom dijelu doista ne bi smjelo biti prijevara. Lov u mutnom najčešće kreće tamo gdje postoje diskrecijske odluke raznih službi.

Prije desetak godina mirovinski je fond, zajedno s liječnicima, najčešće bio na udaru državnog aparata zbog invalidskih mirovina, koje su se stjecale na osnovi lažne medicinske dokumentacije. Škakljiva su tema bili i braniteljski statusi, pa i uvjeti pod kojima su se odobravale mirovine po posebnim propisima, gdje softver, kakav god bio, malo može pomoći.

HZMO je s godišnjim budžetom većim od 42 milijarde kuna jedna od moćnijih javnih institucija, a širok je i krug njihovih korisnika, a to su svi zaposleni koji plaćaju doprinose, više od 1,2 milijuna umirovljenika te oko 140 tisuća roditelja primatelja dječjeg doplatka. U državnom mirovinskom osiguranju zaposleno je oko 2700 osoba.

Koliko se u HZMO-u otkrije prijevara i koja im je financijska vrijednost nismo dobili odgovor, donosi Večernji list.