Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko sudjeluje na godišnjoj konferenciji 'Svijet bez zidova: mogućnost izgradnje mira u vremenu globalne nesigurnosti' koja se održava u Berlinu u povodu 25. obljetnice rušenja Berlinskoga zida
U svom obraćanju Leko je upozorio kako i danas u međunarodnim odnosima postoje zidovi, vidljivi i nevidljivi. Naveo je kao primjer borbu za prirodne resurse i sve veći jaz između bogatih i siromašnih. Leko smatra da je traženje zajedničkih vrijednosti, ciljeva i rješenja način da zidova bude što manje.
'Pri tome treba što više uvažavati drugačija mišljenja i drugačije vrijednosti. Uz toleranciju i razumijevanje mislim da možemo rušiti zidove i steći povjerenje', rekao je predsjednik Sabora.
Ocijenio je kako je razvoj svijesti o štetnosti sukoba i podjela potaknulo stvaranje današnje Europske unije, a da su o takvom društvu temeljenom na vrijednostima demokracije, vladavini prava, zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda te tržišnoj ekonomiji čeznuli građani s druge strane Berlinskog zida.
Leko vidi sličnost toga vremena s aktualnim procesima u Ukrajini gdje se, kako je istaknuo, velika većina građana opredijelila za proeuropske stranke.
'Nove napetosti između Istoka i Zapada prijete novim konfrontacijama, golemim ljudskim žrtvama i drugim štetnim političkim i gospodarskim posljedicama. Na neki način se dobiva dojam da se Zid pomaknuo, ali nije nestao što nikako ne bismo smjeli prihvatiti', poručio je Leko.
Podsjetio je da se i Hrvatska nakon pada Berlinskog zida opredijelila za demokraciju, proeropski put te da, za razliku od ostatka Istočne Europe, tranzicija u zemljama bivše Jugoslavije nije prošla u miru. Usprkos ratnom nasljeđu Leko smatra da danas među zemljama Jugoistočne Europe ne postoje zidovi, a kao ključni katalizator pomirbe i jačanja suradnje smatra perspektivu članstva u Europskoj uniji.
Upozorio je i da u samoj Europskoj uniji postoji sve veći jaz između bogatih i siromašnih te da u zemljama Južne Europe, među koje spada i Hrvatska, zabrinjava visoka stopa nezaposlenosti mladih. 'Alarmantnim smatram podatke da je broj osoba koje su pogođene rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti u Europskoj uniji dostigao gotovo 25 ukupne populacije EU-a kao i da je u Europi preko 4 milijuna beskućnika' - naveo je Leko te istaknuo podatak kako je ukupan broj djece koja žive u siromaštvu u bogatim zemljama premašio 76 milijuna, priopćeno je iz Hrvatskog sabora.
