Demonopolizacija hrvatskog vanjskopolitičkog aparata, jačanje civilne komponente međunarodne razvojne suradnje, jačanje građanskog nadzora sigurnosnih službi i policije te povećanje transparentnosti proračuna sigurnosno-obavještajnih agencija i transparentnosti politike javnih nabava u sigurnosno-obavještajnom sektoru – neke su od tema oko kojih je portal gong.hr, imajući na umu stvarne ovlasti koju nosi funkcija za koju se natječu, sučelio predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović i predsjedničkog kandidata Ivu Josipovića
Kako shvaćate slobodu mišljenja, govora i izražavanja i je li to nešto podložno varijacijama ovisno o funkciji osobe te prostoru u kojem se govori?
Grabar Kitarović: Ja sam za punu slobodu govora i mišljenja, ali se ona mora odgovorno koristiti da se ne bi vrijeđali nacionalni, vjerski ili drugi osjećaji bilo kojeg građanina.
Josipović: Sloboda mišljenja, govora i izražavanja spadaju u temeljne slobode demokratskog društva, zajamčene Ustavom i međunarodnim instrumentima. Te vrijednosti demokracije treba pod svaku cijenu štititi. Upravo je taj pluralizam razlika između otvorenih društava kakvo Hrvatska teži biti u punom smislu riječi, naspram totalitarnih sistema kakvima smo svjedočili kroz povijest.
Bitno je naglasiti kako demokracija, za razliku od totalitarnih režima, odvaja privatnu sferu od javne – to je možda i temeljna razlika. U demokraciji privatna sfera pojedinaca - njihovo osobno mišljenje, privatnost njihova doma i obitelji - mora biti zaštićena od uplitanja države u svakom smislu. Drugačije je doduše kada osoba obnaša javnu funkciju. Tada je interes javnosti taj koji širi prostor rasprave, ali do mjere zaštite osobnog i obiteljskog dostojanstva.
Nadalje, javne osobe imaju pojačanu odgovornost, političku, moralnu, za izgovorene riječi. Svatko tko obnaša određenu javnu funkciju odgovoran je za posljedice koje njegove izgovorene riječi mogu prouzrokovati – tako primjerice, huškanje na neku skupinu ljudi, pozivanje na mržnju u javnoj sferi treba osuditi u svakom smislu jer takvo izražavanje može imati izravnu posljedicu ugrožavanja stabilnosti poretka. Takvo djelovanje, primjerice govor mržnje u javnoj sferi, narušava temelj demokracije i samim time ne može se tolerirati u zajedničkoj javnoj sferi.
Sloboda govora i izražavanja ograničena je jedino najvažnijim vrijednostima demokratskog društva. Nedopustivo je, ponekad i kažnjivo, pozivati na nasilje, mržnju, diskriminaciju, rat... Istina, nije uvijek lako odrediti gdje su granice u sukobu slobode mišljenja, govora i izražavanja i drugih društvenih vrijednosti. Ali upravo se demokratska društva ističu slobodom izražavanja, uz granice utvrđene samim demokratskim karakterom društva, pravima i slobodama drugih koje se ne smije žrtvovati slobodi govora.
Hoćete li se i kako zalagati za jačanje građanskog nadzora sigurnosnih službi i policije na tragu prijedloga organizacija civilnog društva da se uspostavi neovisno vijeće kompetentnih stručnjaka za građanski nadzor svih mjera tajnih prikupljanja podataka pri saborskom Odboru za ljudska prava?
Grabar Kitarović: Hoću. Ističem da je relevantno zakonodavstvo zastarjelo jer potječe iz 2006. te pri donošenju novih zakona i strateških dokumenata treba uvesti komponentu civilnog nadzora i uključiti ovakve prijedloge.
Josipović: U svom planu istaknuo sam kako će glavne zadaće sigurnosnih službi biti borba protiv organiziranog kriminala i terorizma te zaštita sigurnosnih i gospodarskih interesa naše zemlje. Djelatnici službi birat će se po stručnim kriterijima, uz obvezu stalne edukacije.
Posebna pozornost bit će posvećena nadzoru rada sigurnosnih službi s aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući jačanje civilnog i stručnog nadzora nad radom službi. Taj proces ima i svoje naličje. Civilni nadzor mora biti kvalitetniji, što ovisi o izboru osoba koje sudjeluju u nadzoru. Isto tako, treba jačati etičke standarde u postupku civilnog nadzora i izbjeći svako 'curenje informacija'. I civilni nadzor ima snažnu sigurnosnu komponentu koju ne treba zanemariti.
Hoćete li se i na koji način zalagati za:
a) uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja?
Grabar Kitarović: Da.
Josipović: Smatram da je građanski odgoj važna stepenica u odgoju i obrazovanju. Glavni ciljevi tog predmeta su razvoj socijalnih vještina, učenje o nenasilnom rješavanju sukoba, razvijanje svijesti o vlastitim i tuđim pravima i njihovoj zaštiti, poticanje na aktivno sudjelovanje u životu zajednice, učenje o svojim i tuđim kulturama, prihvaćanje različitosti, poticanje na očuvanje prirode i okoliša, promicanje održivog razvoja te stjecanje informacija o sudjelovanju u javnom i političkom životu. Za uvođenje građanskog odgoja predsjednik kao jedine mehanizme ima političko djelovanje i javni zagovor. Na obje sam razine i do sada podržavao građanski odgoj i obrazovanje.
b) osiguravanje široke javne rasprave i konsenzus svih dionika oko tema poput davanja autocesta u koncesiju i istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu?
Grabar Kitarović: Da.
Josipović: Da, i do sada sam se zalagao za široke javne rasprave o svim pitanjima, pa i ovima koje navodite. Smatram kako su oko svih bitnih pitanja od interesa šire javnosti ključni široka javna rasprava i konsenzus glavnih sudionika. No bitno je naglasiti kako je potrebno imati uvid u sve informacije da se tema sagleda iz svih kutova. Bez relevantnih informacija nije moguće zauzimati stanovišta, pa ni tražiti konsenzus. Ali konsenzus nije uvijek moguć. Konačna je odluka odgovornost onih koji su demokratski izabrani da donose odluke.
Cijelo sučeljavanje pročitajte OVDJE.
