Od Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj boluje više od 80 tisuća ljudi, točan uzrok još se ne zna. Nužno je prepoznati rane simptome bolesti te na vrijeme zatražiti pomoć stručnjaka. Lijekovi koji su trenutačno dostupni za liječenje Alzheimera usporavaju napredovanje bolesti, no još ne postoji mogućnost izlječenja. Osim lijekova, oboljelima i njihovim njegovateljima važno je osigurati kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge, smatra doc. dr. sc. Marina Boban iz Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb
Na pojavu Alzheimerove bolesti utječe međudjelovanje genetskih i negenetskih čimbenika, no u rijetkim slučajevima radi se o isključivo genetski uvjetovanoj, nasljednoj bolesti.
'Najvažniji čimbenik rizika za razvoj Alzheimerove bolesti je starija životna dob. Na dob ne možemo preventivno utjecati, no postoji niz drugih rizičnih faktora na koje možemo uspješno djelovati kako bismo odgodili početak bolesti. Među te čimbenike rizika spadaju povišeni krvni tlak, šećerna bolest, pretilost, povišene masnoće u krvi te cerebrovaskularne bolesti. Nasuprot njima prepoznati su i mogući zaštitni čimbenici koji bi mogli odgoditi nastup bolesti; između ostalih pojačana mentalna, društvena i tjelesna aktivnost te pravilna (mediteranska) prehrana tijekom života', objašnjava dr. Boban.
Zaboravljanje i dezorijentacija
Riječ je o veoma ozbiljnoj bolesti koja svake godine pogađa sve više ljudi u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Iako od Alzheimerove bolesti obolijevaju i mlade osobe koje su još uvijek u radnom odnosu, najviše je bolesnika starijih od 65 godina.
'Smatra se kako 10 posto osoba starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest te da broj oboljelih iznad dobi od 65 godina eksponencijalno raste sa svakih 5 godina starosti. Prema nekim epidemiološkim studijama, ukoliko osoba doživi dob od 85 godina i više, ima gotovo 50 posto vjerojatnosti da će oboljeti od Alzheimerove bolesti. Nažalost, u svakodnevnoj praksi viđamo i mlade, radno sposobne osobe koje imaju Alzheimerovu bolest, no ona je u dobi prije 65. godine života značajno rjeđa (<1% populacije)', kaže neurologinja.
Samo neki od simptoma koji se pojavljuju kod oboljelih od Alzheimerove bolesti su zaboravljanje, smetnje u govoru i promjene raspoloženja. U uznapredovaloj fazi razvoja bolesti dolazi do velikog broja mentalnih poremećaja poput smetnji govora, čitanja ili pisanja, ali i agresivnosti i pojave halucinacija.
'Kod osobe s Alzheimerovom bole smetnje pamćenja su značajnije (primjerice, osoba zaboravi da je ručala pola sata ranije, opetovano gubi stvari i ne može ih samostalno pronaći). Na taj način dolazi do narušavanja svakodnevnog funkcioniranja, pri čemu u početku bolesti postoje problemi s izvođenjem kompleksnijih aktivnosti (npr. osoba više nije u stanju voditi evidenciju o dogovorima, terminima pregleda ili kada treba uzeti lijekove). U kasnijim fazama bolesti ne zna više koristiti kućanske aparate, ne zna adekvatno izabrati odjeću koju će nositi. U konačnoj fazi potrebna joj je pomoć oko hranjenja, održavanja higijene i slično', tumači dr. Boban.
Raste broj oboljelih
Svatko tko uoči bilo koji simptom koji bi mogao upućivati na Alzheimerovu bolest trebao bi se javiti liječniku obiteljske medicine ili direktno neurologu koji će učiniti inicijalnu procjenu mentalnih (kognitivnih) funkcija, nakon koje će se u dogovoru s osobom i obitelji prema potrebi napraviti plan daljnje dijagnostičke obrade i odlučiti o eventualnoj potrebi za daljnjim liječenjem.
'Trenutno se u svijetu intenzivno istražuju potencijalni novi lijekovi za Alzheimerovu bolest kojima je cilj zaustaviti ili usporiti napredovanje bolesti uz obećavajuće rezultate. Nažalost, još uvijek ne postoji mogućnost izlječenja pa čak niti zaustavljanja napredovanja patološkog procesa. Terapija koja je aktualno dostupna, u svijetu i u Hrvatskoj (i to u potpunosti) omogućava kratkotrajnu stabilizaciju stanja, te sporije napredovanje bolesti. Kasnijim razvojem psihijatrijskih komplikacija, uvodimo djelotvorne lijekove koji omogućavaju značajno ublažavanje tih simptoma', priča neurologinja.
Neki od pacijenata okreću se alternativnoj medicini, no još ne postoje kliničke studije koje bi dokazale njezinu djelotvornost i neštetnosti.
Iskustva s pacijentima koji su se odlučili za alternativnu medicinu
'Pacijentima ne zabranjujemo alternativnu medicinu, ako ona nije štetna, no ne bi smjela odgoditi početak službene terapije. Imala sam pacijenata koji su čak otputovali u Kinu na transplantaciju matičnih stanica u mozgu. No Alzheimerova je bolest degenerativna, bolest kojom propadaju stanice mozga i nema terapije koja tu može pomoći. Treba se okrenuti tome da se već kod zdravih osoba prepoznaju oni kod kojih će razviti simptomi, te razvojem novih lijekova spriječi propadanje neurona. Kada vam jednom neuroni u mozgu propadnu, ne mogu se samo zamijeniti poput stanica jetre. Mislim da transplantacija mozga neće nikada biti moguća, jer je to prekompleksna struktura. Kada stradaju neuroni, nema ni alternativnih metoda koje to mogu spriječiti, jer je tada mozak već prilično jako oštećen', kaže dr. Boban.
U Hrvatskoj je trenutačno više od 80 tisuća oboljelih od Alzheimerove bolesti, a s obzirom na trenutačne brojke, vjeruje se kako će u budućnosti, nažalost, nastaviti rasti.
'Točan broj oboljelih u Hrvatskoj se ne zna, no procjenjuje se kako ih ima više od 80 tisuća. Procijenjena brojka se temelji na podacima studija o pojavnosti bolesti u svijetu prema kojima 1,8 posto ukupne populacije odnosno 10 posto populacije starije od 65 godina, ima Alzheimerovu bolest. Tek će uspostava registra oboljelih od demencije dati točan broj bolesnika. S obzirom na trend starenja stanovništva, očekuje se značajan porast broja oboljelih u narednim desetljećima. Upravo zato što Alzheimerova bolest već sada predstavlja jedan od najznačajnijih zdravstvenih i socioekonomskih problema u svijetu, mnoge države, pa i Hrvatska, razvijaju nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti u cilju suzbijanja epidemije koja nam prijeti', zaključuje dr. Boban.
