'Nažalost, broj blokiranih građana raste, kao i ukupan dug. Društvo je stoga dužno osigurati građanima uvjete za normalan život i poštujući europsko pravo, omogućiti im priliku za nov početak', rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić tijekom panel-diskusije na Visokoj školi za financije i pravo Effectus pod nazivom 'Osobni bankrot – Novi početak?'. Šime Ivanjko, profesor mariborskog Pravnog fakulteta i jedan od autora slovenskog zakona prema čijem modelu je nastao hrvatski prijedlog, istaknuo je da je i u susjednoj državi bilo mnogo otpora, no da je procedura sada prihvaćena kao uobičajen postupak rješavanja dužničke krize
'Ideja je Zakona o stečaju potrošača stvoriti balans što znači da teret duga moraju podijeliti i jedini i drugi – s jedne strane dužnik mora vratiti dug, ali i vjerovnik koji se neporezno izložio mora snositi posljedice', objasnio je ministar pravosuđa.
Zakonska rješenja i provedbena iskustva susjedne zemlje opisao je prof. Šime Ivanjko, jedan od autora slovenskog zakona prema čijem je modelu djelomice i nastao hrvatski prijedlog: 'Praksa je svugdje u svijetu, pa tako i u Sloveniji ta da se osobnim bankrotom rješava niz društvenih i socijalnih problema. Kada je prije šest godina stupio na snagu, Zakon o stečaju potrošača izazvao je brojne otpore u Sloveniji, no sada je prihvaćen kao uobičajen postupak rješavanja dužničke krize.'
Velika kritičarka ovog zakonskog rješenja, koja je najavila i ustavnu tužbu protiv oprosta dugova najsiromašnijim hrvatskim građanima, Miriam Kervatin iz udruge Blokirani tvrdi kako je ovaj Zakon o stečaju potrošača uvod u bankrot države.
Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin podsjetila je kako 'Zakon o osobnom bankrotu podrazumijeva rasprodaju imovine dužnika i život na financijskom minimumu od 800 kuna mjesečno, što nije održivo rješenje', kazala je Kervatin. Podsjetila je da je u Hrvatskoj trenutačno 322 tisuće građana s blokiranim računima, a ukupan dug veći je od 30 milijardi kuna.
'Krajem studenoga svaki je treći radno aktivni građanin imao blokiran račun, a cjelokupan dug raste pola milijarde mjesečno. Ovim se Zakonom provodi tzv. velika ovrha, čime se otvara prostor za bankrot države', ocijenila je Miriam Kervatin.
Ministarstvo pravosuđa, međutim, procjenjuje da će se godišnje u savjetovališta Financijske agencije koja će provoditi izvansudski postupak mirenja javiti oko 20 tisuću ljudi, dok bi ih oko dvije do tri tisuće moglo doista i završiti u stečaju. Država će za cijeli projekt godišnje, kako je najavljeno, izdvajati oko pet milijuna kuna.
'Nacrt Zakona o stečaju potrošača pred nas postavlja mnoga pitanja. Primjena Zakona nipošto ne znači bezbolno otklanjanje problema dužnika. Vjerojatnije je da će procedura biti opterećujuća i teška. No cilj treba biti postizanje ravnoteže - prezaduženima dati izlaz, vjerovnicima osigurati naplatu, jer dug se mora vratiti', kazala je uoči početka rasprave dekanica Visokog učilišta Effectus dr. sc. Mira Lenardić
Ministarstvo pravosuđa prošle je srijede predstavilo nacrt prijedloga Zakona o stečaju potrošača. Zakon je namijenjen fizičkim osobama koje najmanje tri mjeseca nisu u stanju podmiriti svoje dugove veće od 30 tisuća kuna i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju više od 20 vjerovnika te im dugovi ne prelaze sto tisuća kuna. Izrada Zakona je pri kraju te se uskoro očekuje stavljanje prijedloga u saborsku proceduru.
