Kao što smo jučer najavili, članovi hrvatskog episkopata podržavaju ulazak Hrvatske u EU te, iako vjernike i 'ljude dobre volje' pozivaju da iziđu na referendum i dadnu po savjesti svoj odgovor na postavljeno pitanje, potiču sve katoličke vjernike i sve hrvatske građane 'da zajednički odbace strahove i svaku malodušnost te se hrabro otvore budućnosti'
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije objavilo je danas 'Poruku hrvatskih biskupa pred referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji' u kojoj podsjećaju da su skoro prije dvije godine, 19. ožujka 2010, uputili pismo povodom
pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju u kojem su razmotrili taj novi povijesni proces ujedinjavanja Europe, pazeći pritom posebno na kakvim se temeljima i s kojim ciljevima to ujedinjavanje ostvaruje. 'Crkva je, naime, stoljećima pratila hod našega naroda i dijelila njegovu sudbinu te ona, kao i svi odgovorni građani, i sada želi znati možemo li u tom novom društvu, u Europskoj Uniji u koju Hrvatska želi ući, prepoznati svoju prošlost, osmisliti svoju sadašnjost te s nadom gledati na svoju budućnost', stoji u pismu.
Iako konstatiraju da 'nije zadaća ni posao Crkve davati direktive kako i s kime će se države povezivati i udruživati', kažu da je dužnost Crkve da pomogne svakom narodu, pa tako i hrvatskom. I tu za biskupe nema dileme jer navode, svi zajedno, riječi sadašnjega pape Benedikta XVI. koji smatra da 'Hrvatska pripada tisućljetnom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu', zbog čega se, poručuju biskupi, 'smijemo opravdano nadati da će nam u tom društvu i budućnost biti bolja i sigurnija nego izvan njega'. Ipak, kažu, konačnu odluku o tome donijet će naši građani na referendumu.
Biskupi su svjesni da je odluka o ulasku u europsku zajednicu naroda po mnogo čemu dalekosežna te razumiju strahove mnogih da bi to moglo ugroziti suverenitet i posebno nacionalni identitet Hrvatske. Ipak, uvjereni su da će ta opasnost postati realna samo ako hrvatski građani ne budu dovoljno znali držati do svoje suverenosti, kulture, jezika, nacionalnih dobara i svega onoga po čemu su to što jesu. Ionako, kažu, u gobaliziranom svijetu, bila Hrvatska u Europskoj Uniji ili ne, s tim bi se izazovima neprestano suočavali. Zato, naglašavaju, 'više od straha od Europske unije, treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi'.
Na temelju takvoga dragocjenog narodnog iskustva potiču sve katoličke vjernike i sve hrvatske građane da zajednički odbace strahove i svaku malodušnost te se hrabro otvore budućnosti. Na takav je iskorak pozvao i papa Benedikt XVI. za svojega pastoralnog pohoda Hrvatskoj crkvi i domovini, kada je poručio: 'Proces ulaska u Europsku uniju je proces međusobnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću, daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj ne samo gospodarskoj, već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni.'
'U duhu svega ovdje iznesenoga, pozivamo vas, dragi vjernici, i vas, ljudi dobre volje, da u nedjelju, 22. siječnja 2012. godine, iziđete na referendum i dadnete po savjesti svoj odgovor na postavljeno pitanje', kažu biskupi podrctavajući, još jednom, ono što su poručili iz Varaždina 18. listopada 2011. u povodu parlamentarnih izbora i već najavljenog referenduma.
Tada su istaknuli činjenicu da su u godinama borbe za opstojnost Hrvatske i obranu njezine nezavisnosti jasno i gorljivo bili usmjereni prema zajednici europskih naroda, uvijek oslonjeni na činjenicu da je Hrvatska sastavnica Europe na povijesno-kulturnome planu te da je pridonijela izgrađivanju Europe, što su prepoznali i na izravan način više puta ponovili nasljednici sv. Petra, a osobito u najnovije vrijeme blaženi papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI.