Slika idealne žene promijenila se u zadnjih 18 godina najviše kada je riječ o njezinoj ulozi majke i domaćice, dok je 24 posto hrvatskih građana tada smatralo idealnom ženom onu čija je uloga isključivo briga o obitelji i djeci, danas takav stav ima njih 14 posto, najnoviji su podaci agencije GfK Hrvatska.
Ta je agencija u svibnju ove godine na tisuću ispitanika provela istraživanje o percepciji idealne žene među hrvatskim građanima, u smislu njezinog poslovnog angažmana i angažmana oko obitelji i djece, a dobiveni rezultati uspoređeni su s prethodnima, od kojih je prvo provedeno 1995.
Od tada do 2007. rastao je broj građana koji smatraju da bi idealna žena trebala biti uspješna, zaposlena žena koja gradi karijeru, dok se o obitelji i djeci brine uz pomoć neke druge osobe. Istovremeno se smanjivao broj onih koji su idealnom ženom smatrali onu koja radi na manje odgovornim poslovima, ali se brine o obitelji i djeci.
Proteklih šest godina nije se bitnije mijenjao broj onih koji idealnu ženu zamišljaju isključivo kao domaćicu i majku, kao ni broj onih koji idealnom ženom smatraju zaposlenu ženu angažiranu u javnom i političkom životu, 2007. kao i 2013. to ih je mislilo pet posto.
U tom razdoblju ipak se najveće promjene u percepciji idealne žene odnose na povratak žene obitelji i djeci uz poslovni angažman manjeg opsega - 12 posto je više onih koji idealnom ženom smatraju onu koja radi na manje odgovornim mjestima te brine o obitelji i djeci, dok je pet posto manje onih za koje je idealnoj ženi na prvom mjestu poslovna karijera.
Kada se usporedi slika idealne žene u očima muškaraca i žena, žene pripadnice svog spola više vide kao karijeristice, 38 posto žena i 31 posto muškaraca, kojima je idealan 'ljepši spol' još uvijek više usmjeren na brigu oko obitelji i djece.
I mlađi od 34 godine vide idealnu ženu kao onu s karijerom na prvom mjestu (48 posto), slično misle Zagrepčani (51 posto) i Istrijani (45 posto) te neoženjene/neudane osobe (47 posto).
Istraživanje je pokazalo i zanimljiva odstupanja kod slike idealne žene u odnosu na njenu stvarnu poziciju, odnosno kako žene vide idealnu ženu, a kako same sebe. Najveća odstupanja između želja i stvarnosti postoje u ulogama žene kao majke i domaćice te kao karijeristice.
Žene su u Hrvatskoj u znatno većoj mjeri majke i domaćice (njih 24 posto) nego što takvima zamišljaju idealnu ženu (12 posto). S druge strane, samo su 21 posto žena u Hrvatskoj uspješne poslovne žene koje grade karijeru, a 38 posto idealnu ženu vidi kao karijeristicu.
Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazali su pak na prevlast žena u odnosu na 'jači spol' u područjima znanosti, medicine, školstva, sudstva. Iako su većina među doktorima medicine i specijalistima te nastavnicima, a i više su od 70 posto sudaca na općinskim, trgovačkim, prekršajnim sudovima, muškarci još uvijek prevladavaju na jako visokim ili političkim funkcijama.
Muškaraca je među sucima Ustavnog suda 62 posto, Vrhovnog suda 51 posto, 80 posto je muških saborskih zastupnika i ministara, a čak ih je 86 posto među veleposlanicima. Također, žene u prosjeku imaju 10 posto niže plaće od muškaraca.
Istraživanje GfK o percepciji idealne hrvatske žene provedeno je metodom osobnog intervjuiranja na tisuću ispitanika starijih od petnaest godina.
