Jesmo li svjesni brojke o 398 ubijenih žena, upitala se Nemet u saborskom govoru na slobodnu temu na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Na problem nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, upozorili su i drugi klubovi, pri čemu su neki oporbeni prozvali Vladu da na nije napravila sve što je trebala.

Vladina je odgovornost što sedam godina nema Nacionalne politike ravnopravnosti spolova, njena je odgovornost i nepostojanje proračunskog financiranja jednog jedinog tajnog skloništa u državi, kaže Katica Glamuzina (Socijaldemokrati).

U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje

Procjena je da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje, u ime žrtava imamo odgovornost zaštiti ih, ističe Sabina Glasovac (SDP).

Nema, kaže, opravdanja za nečinjenje i zatvaranje očiju, mora se poslati jasna politička poruka da se nasilnike neće tolerirati, skandalozno je da se zlostavljači umjesto zatvorom kažnjavaju javnim radovima, nije normalno da rad skloništa ovisi samo o europskim fondovima. U Klubu HDZ-a ne dijele oporbene ocjene.

Od 2020. osiguran je rad Nacionalnog pozivnog centra 24 sata dnevno, telefon je javan i besplatan, žrtva nasilje u obitelji može prijaviti policiji, centru za socijalni rad, zdravstveni, radnici u vjerskim, humanitarnim ustanovama, školama…dužni su prijaviti počinitelje nasilja za koje saznaju, kazala je Branka Juričev Martinčev (HDZ).

Naglasila je i kako je osigurana regionalna dostupnost skloništa za žrtve, sada ih je 25, ukupni im je kapacitet 352 mjesta, popunjenost 57 posto. Osim toga, dodala je, Ministarstvo pravosuđa priprema radikalan zaokret u sankcioniranju obiteljskog nasilja.

Zastupnice ističu i kako su počinitelji obiteljskog nasilja najčešće bračni ili izvanbračni suprug ili bivši partner, neki član zajednice. Ono što jako žalosti, sve češće su u pitanju i sinovi, dodaje Martinčev. I Dragana Jeckov (SDSS) upozorava da je femicid u Hrvatskoj u porastu, 12 žena ubijeno je u osam mjeseci ove godine, 14 lani. Krajnje je vrijeme da se femicid ozbiljno shvati, poručila je.

Damir Bakić (ZLB) primjećuje kako skandaliziranje i zazivanje institucija nakon ubojstva traje kraće od patnje žrtava. Svaki puta govorimo da nam trebaju jače institucije, stroži zakoni i više sredstva, ne govorimo što nam treba manje, što je srž femicida, kazao je.

Beljak: Nedopustiva je najava povećanja pristojbe HRT-a

Stipo Mlinarić (DP) kazao je kako je 12 bijelih ruža, koje su zastupnice položile na saborsku govornicu u spomen na 12 ove godine ubijenih žena, opomena institucijama, građanima i zastupnicima da se nasilje događa.

Premijeru Plenkoviću poručio je pak da ne iznosi teške kvalifikacije kad je riječ o naoružavanju paramilitarnih skupina u Hrvatskoj. To nije točno, to je bezočna laž, ali bi mogla koštati Hrvatsku dogodine za turističku sezonu, kaže Mlinarić i dodaje da pojedinačne slučajeve na prosvjedima treba hapsiti i procesuirati.

Krešo Beljak (HSS) nedopustivim je nazvao najavljeno poskupljenje „obvezne članarine HDZ-u, kolokvijalno zvane pristojba HRT-a“. Uz časne izuzetke, HRT služi isključivo kao servis vladajućima, to je javna kuća, a ne servis, ustvrdio je, predlažući da se pristojba ukine.

Pavliček: Broj Srba u Vukovaru nikad nije bio veći od 33,3 posto

Marijan Pavliček (HS) referirao se na podatke DZS-a o pripadnosti vjerskim i nacionalnim zajednicama, odnosno na novinske naslove da je u Vukovaru smanjen broj Srba i da je pao ispod 30 posto, sa 34,9 na 29,7 posto.

Broj Srba u Vukovaru nikad nije bio veći od 33,3 posto, kaže zastupnik i tumači da je popis stanovništva iz 2011. bio netočan, jer je nekoliko stotina, a možda i tisuća pripadnika srpske zajednice fiktivno bilo upisano u popis, iako se zna da desetljećima žive izvan Vukovara, prvenstveno u Srbiji.

Čistom laži nazvao je tvrdnje da je smanjenje broja Srba rezultata planske politike, a najodgovornijima za pad broja stanovništva i svoje zajednice ocijenio je „one koji su na vlasti“. Milorad Pupovac već osmu godinu obnaša vlast, kazao je Pavliček.