Igor Gliha novi je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na toj funkciji zamijenio je dosadašnju dekanicu Dubravku Hrabar, dugogodišnju predstojnicu Katedre za obiteljsko pravo koja se uoči isteka dvogodišnjeg mandata nije ponovno kandidirala. Gliha je izabran za dekana na sjednici Vijeća Pravnog fakulteta još u travnju, a dužnost je počeo obavljati 1. listopada
Kadrovska promjena na čelu Pravnog fakulteta registrirana je na mrežnim stranicama te visokoškolske ustanove, na kojima se kao dekan navodi prof. dr. sc. Igor Gliha, a kao prodekani/ce prof. dr. sc. Nina Tepeš, prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić i doc. dr. sc. Marko Jurić.
Prema izvatku iz zapisnika sa sjednice Fakultetskog vijeća iz ožujka, razvidno je da se za dužnost dekana, uz Glihu, natjecao bivši prodekan Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo i bivši predsjednik Komisije za pomilovanja RH, koju je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović raspustila u veljači 2016. zbog spornih odluka. Prema izvatku iz zapisnika s travanjske sjednice, Gliha je izabran za dekana za akademske godine 2017./2018. i 2018./2019.
vezane vijesti
Igor Gliha član je Državnog sudbenog vijeća, moćnog tijela koje odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova - osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predaje na Katedri za građansko pravo, a u svojoj biografiji kao glavna područja istraživanja navodi i autorsko pravo, osobna prava te europsko privatno pravo. Predavao je na još nekoliko fakulteta u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu (Austrija, SAD). Autor je stotinjak radova objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama, a kao predstavnik RH višekratno je sudjelovao u radu ekspertnih skupina World Intellectual Property Organization (WIPO).
Za svako pitanje minutu i pol
Nije medijski eksponiran, a u jednom od malobrojnih članaka u kojem se spominje studenti se žale da je ispit Građansko pravo 2 kod prof. Glihe i prof. Tatjane Josipović, supruge bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, položilo samo desetero od 122 studenta treće godine Pravnog fakulteta.
'Za svako su pitanje imali minutu i pol. Inače je standard minuta po pitanju. Možda za sljedeći rok produljimo vrijeme ispita, no koncepciju ispita nećemo mijenjati jer bi znanja koja smo tražili morao imati svaki prosječni pravnik', izjavio je tada Gliha za Jutarnji list.
Bio je član nekoliko radnih skupina za izradu zakonskih prijedloga (Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu, Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i Zakona o nasljeđivanju), a dobitnik je nagrade HAZU-a za doprinos od osobitog i trajnog značenja za RH u području društvenih znanosti za 1999. godinu za knjigu 'Stvarno pravo' (u koautorstvu s Nikolom Gavellom, Tatjanom Josipović, Vladom Belajem i Zlatanom Stipkovićem).
Gliha je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1985., na kojem je i magistrirao 1990. te šest godina kasnije obranio doktorsku disertaciju na temu 'Pravna narav nakladnikovih prava'. U dva navrata, 1998. i 2004., bio je stipendist Instituta Max Planck za pravo intelektualnog vlasništva, tržišnog natjecanja i porezno pravo u Münchenu.
Profesionalni izlet u diplomatske vode
Profesionalnu karijeru počeo je 1986. kao odvjetnički vježbenik, a od 1987. zaposlen je na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta. Od 1992. do 1993. bio je savjetnik u Veleposlanstvu RH u SAD-u, a od 1997. do 1999. prodekan na Pravnom fakultetu u Zagrebu te redoviti profesor od 2005. Bio je arbitar u postupcima pred Stalnim izbranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, arbitar u sporovima o domenama '.hr' i voditelj radne skupine u pregovorima za pristup EU za poglavlje 'Intelektualno vlasništvo'.
Predsjednik je Hrvatskog društva za autorsko pravo (HDAP – ALAI) i redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
