I dok se obični građani nadaju da će prevladati razum, nije isključeno to da se rasplamsa novi vojni sukob u kojem bi najveću cijenu platila Ukrajina, država koja se našla u središtu novog odmjeravanja snaga velikih sila. Ukrajina, zemlja od 44 milijuna stanovnika, nekad je bila dijelom Sovjetskog Saveza te je podijeljena na dva nepomirljiva bloka - prozapadni i proruski.

Dok je njome vladala proruska struja, nije bilo problema, ali dolaskom novog smjera nakon revolucije na trgu Majdanu 2014., u zemlji je izbio građanski rat. Proruski pobunjenici zauzeli su područje oko gradova Donjeck i Luhansk na istoku, uz granicu s Rusijom, i drže ga pod svojom kontrolom do danas, a Kremlj je istovremeno anektirao poluotok Krim. Od tada je situacija u Ukrajini iznimno nestabilna jer nije dovršen prelazak u zapadnu sferu utjecaja, a nije ni posve napuštena ona ruska. Trenutno Ukrajinci žive u strahu od moguće ruske invazije.

Najnovije zaoštravanje dolazi zbog vojnih vježbi i gomilanja ruske vojske uz granicu s Ukrajinom, rasta borbene spremnosti proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, a preklapa se s migrantskom krizom u Bjelorusiji i aktivnostima Sjedinjenih Američkih Država u Crnom moru i NATO-a uz ruske granice.

'Raste prijetnja na našim zapadnim granicama i o tome smo više puta govorili. Dovoljno je vidjeti koliko se vojna infrastruktura Sjevernoatlantskog saveza približila ruskim granicama. Za nas je to više nego ozbiljno', naglasio je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu, dodavši da u ovoj situaciji poduzimaju adekvatne vojnotehničke mjere. Rusija je u srijedu započela novu rundu vojnih manevara pokraj ukrajinske granice i teško optužuje Ukrajinu da je rasporedila polovicu svoje vojske na istoku zemlje. Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg s druge strane iznimno je zabrinut zbog situacije na rusko-ukrajinskoj granici i upozorio je da će biti 'posljedica' ako Rusija odluči upotrijebiti silu protiv Ukrajine, a sličnu je poruku odaslao američki državni tajnik Antony Blinken.

Na sve se nadovezala priča o navodnom pokušaju puča u Ukrajini, orkestriranim iz Moskve. Ukrajinske sigurnosne službe navodno su u posjedu audiosnimke razgovora o puču koji se trebao odigrati od 1. do 2. prosinca. Kao akter spomenut je Rinat Ahmetov, najbogatiji Ukrajinac i vlasnik nogometnog kluba Šahtar iz Donjecka, koji nije u dobrim odnosima s predsjednikom Zelenskim. Ipak, Zelenski je dodao kako vjeruje da Ahmetov nije osobno uključen u taj navodni pokušaj organizacije državnog udara. Nije ni izravno optužio Rusiju za umiješanost iako je rekao da se radi o ruskim građanima. Ukrajinski premijer Denis Šmigal bio je izravniji te je naglasio da su obavještajne službe presrele aktivnosti 'vanjskih snaga' koje pokušavaju utjecati na ukrajinsku političku oporbu kako bi potaknule narodno nezadovoljstvo i zbacile vladu. Kremlj naravno niječe bilo kakvu umiješanost u unutarnje političke odnose u Ukrajini i upozorava Zapad na crvene linije preko kojih neće prijeći.

Putin je u utorak izbjegao izravno reći planira li premjestiti ruske trupe preko ukrajinske granice. Novo povećanje vojne snage uslijedilo je nakon sličnog porasta u proljeće, kada je Rusija okupila oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama, ali je kasnije najavila povlačenje. Sada se opet u blizini ukrajinske granice okupio sličan broj vojnika.

Aktualna ukrajinska vlast željela bi uvesti zemlju u NATO jer članstvo u njemu vidi kao branu od agresivne politike Kremlja. Za sada nisu dobili obećanje o mogućem članstvu, ali NATO jasno poručuje da neće dopustiti novu agresiju na Ukrajinu. Ipak, vojna suradnja sa Zapadom postoji i Rusija ne krije nezadovoljstvo zbog prisutnosti njihovih vojnih brodova, posebno američkih, u Crnom moru, kao i time što su se njihovi bombarderi približili Rusiji na 20 kilometara. Moskva je jako zabrinuta i ne želi da se NATO useli u Ukrajinu.

'Ako se neka vrsta napadačkog sustava pojavi na teritoriju Ukrajine, vrijeme leta do Moskve bit će sedam do deset minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Samo zamislite to', požalio se Putin i potom zapitao što je činiti Rusiji u takvom scenariju. Odgovorio je da je nužno stvoriti nešto slično u odnosu na one koji im prijete na taj način. 'I nama treba pet minuta da dosegnemo one koji bi izdali takvu zapovijed', pohvalio se ruski predsjednik, prenosi AP.

Putin je dodao da je Rusija uspješno testirala novi hipersonični projektil na moru, a bit će u upotrebi od početka iduće godine.

'Stvaranje takvih prijetnji u Ukrajini za nas predstavlja crvene linije. No nadam se da neće doći do toga. Nadam se da će prevladati osjećaj zdravog razuma, odgovornosti za naše zemlje i za međunarodnu zajednicu', istaknuo je Putin. Osim toga, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznio je niz novih optužbi protiv Kijeva i rekao da Rusija zadržava pravo na odgovor ako njezina sigurnost bude ugrožena. Lavrov je kazao da nemaju pravo isključiti to da bi se kijevski režim mogao upustiti u vojnu avanturu, što predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Rusije.

'Ako Zapad ne bude u stanju obuzdati Ukrajinu, već će je, naprotiv, potaknuti, tada ćemo naravno poduzeti sve potrebne korake kako bismo osigurali našu pouzdanu sigurnost', poručio je Lavrov, ostavivši tako ratnu opciju otvorenom. Ukrajina se u istočnoj regiji Donbas bori protiv separatista koje podržava Rusija, a u sukobu je, po Kijevu, od 2014. poginulo više od 14.000 ljudi. Mirovni plan za rješenje sukoba dogovoren 2015. tako se našao na ledu, a Moskva redovito optužuje Kijev za sabotiranje njegove provedbe.