Milišić Ždralović rekla je da je u porastu broj bolovanja zbog medicinski opravdanih razloga, kao što su ozljede i bolesti.

Najčešće se ide na bolovanje, kaže, zbog ozljeda lokomotornog sustava, donosi HRT.

'Druge su ozljede i prijelomi. Na trećem mjestu su duševni poremećaji, na četvrtom malignomi i onda nam idu trudnoće i porodi', rekla je Milišić Ždralović.

Kosanović kaže da ih ne brine samo zlouporaba bolovanja, nego i nebalansirani teret koji plaća poslodavac.

'Poslodavac plaća doprinos koji je obavezan po zakonu, ali kada radnik ode na bolovanje, poslodavac i dalje ima obavezu iako je osigurao radnika. I dalje mora plaćati naknadu plaće, a također, kada radnika nema, netko drugi taj posao mora obaviti. Onda su to dodatni radni sati postojećih radnika ili neko novo zapošljavanje', ističe Kosanović.

Potrebne učinkovitije kontrole

Kosanović ističe da je bolovanje važan institut i da ga poslodavci zagovaraju, ali da žele učinkovitije kontrole i manje tereta na njih.

Kaže da je dobra izmjena zakona koja se tiče kontrolora.

'Dobra stvar je da su kontrolori dobili proširene ovlasti, odnosno ovlasti koje nisu imali, a to je da na licu mjesta mogu zaključiti bolovanje', rekla je.

Milišić Ždralović kaže da je činjenica da kontrolora ima malo, ali da se trude raditi redovne i izvanredne kontrole.

'Mislimo da će se ovom izmjenom zapravo otvoriti malo prostora kontrolorima, da će moći više raditi u posebnim povjerenstvima, pozivati više osiguranih osoba na preglede. Mislimo da ćemo time dobiti više prostora. Do sada je 60 posto kontrole bilo na zahtjev poslodavaca', objasnila je Milišić Ždralović.

Mogu li kontrolori doći na kućnu adresu?

Objašnjava da kontrolori ne kucaju na vrata, ali da imaju mogućnost doći na kućnu adresu.

'Zakonski se smije, ali mi ne idemo (na kućnu adresu, op.a.), nego radimo kontrole kod liječnika osiguranika', objasnila je.

Na pitanje što onda naprave kada otkriju da je u pitanju neopravdano bolovanje, Milišić Ždralović ogovara:

'Nikad ne možemo baš dokazati je li to bilo neopravdano, ali onda zaključimo bolovanje', rekla je.

Dodaje da nema kazne.

Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK i liječnica obiteljske medicine, kaže da u svojoj ordinaciji ne uočava velik porast bolovanja. Ističe da je više bilo bolovanja kada je bila pandemija covida.

'Mislim da ljudi rjeđe idu na bolovanje ovosezonski, to jest ljeti, toga više nema zato što ovi radno aktivni ionako žele raditi', objasnila je.

Kaže da su bolovanja, putni nalozi i sanitetski prijevozi neka od prava koja imaju osiguranici HZZO-a.

Kosanović ističe da bolovanja koja su posljedica ozljeda na radu jedina stagniraju.

'To su vam ona bolovanja gdje potpunu kontrolu u procesu ima poslodavac. On je dužan osigurati opremu i radni proces takav da štiti prava radnika', rekla je.