Može li se najnovije smanjivanje broja nezaposlenih shvatiti kao svjetlo na kraju tunela ili samo kratak predah od agonije masovne nezaposlenosti, pitali smo stručnjaka za tržište rada s Instituta za javne financije Predraga Bejakovićakoji ističe da, iako je pozitivno to što se smanjio broj nezaposlenih, ne treba biti previše optimističan zbogtog pada do kojeg je došlo zbog više čimbenika, među kojima je i turistička sezona.

U cjelini, ističe Bejaković, 'ne treba biti previše optimističan, jer se u ekonomici rada često javlja pojam obeshrabrenih radnika, jer se ljudi ne prijavljuju zavodima za zapošljavanje ako ne očekuju preko njih dobiti posao. Ako se mogućnosti zapošljavanja povećaju, može se dogoditi da paradoksalno poraste i broj nezaposlenih'.

Bejaković upozorava kako sam broj nezaposlenih nije najvažnija odrednica tržišta rada, već je mnogo važnije koliko dugo osobe čekaju zaposlenje. 'U Hrvatskoj približno polovica nezaposlenih čeka posao više od godine dana, a oko trećina više od dvije godine. Dugotrajna je nezaposlenost posebno opasna, jer ljudi gube vjeru u svoje sposobnosti i stručnosti, znanja im zastarijevaju i/ili se zaboravljaju, a i poslodavci su neskloni zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih', ističe.

Bejaković ujedno demistificira vjerovanje po kojem bi se nezaposlenost, kada bi bilo novca, brzo i lako riješila. 'Mnogo je važnije sustavno raditi na programima zapošljavanja u kojima se stvara stvarna nova vrijednost, nego na samom često skupom i ne previše produktivnom zapošljavanju', objašnjava.

Ni ekonomski analitičar Damir Novotny ne gleda optimistično na podatke HZZ-ovih statističara za koje kaže da ih treba sučeliti s rastom odnosno padom broja radnih mjesta. Ističe kako se tek onda kad nezaposlenost pada, a broj radnih mjesta raste može govoriti o pozitivnom trendu. 'Ali broj radnih mjesta u Hrvatskoj se ne povećava, naprotiv, smanjuje se. Zato se ovaj pad broja nezaposlenih može gledati kao posljedicu sezonskog zapošljavanja u turizmu, dakle kao sezonski pokazatelj. S druge strane, imamo smanjivanje broja prijavljenih na burzi rada nakon odlaska u mirovinu, a to vidimo po tome što se povećao broj umirovljenika. Pad broja nezaposlenih nikako se ne može povezati s rastom izvoza ili rastom industrijske proizvodnje, jer se broj radnih mjesta u tim sektorima smanjuje. Sezonska zapošljavanja uglavnom su u turizmu', zaključuje Damir Novotny.

Podsjetimo, nezaposlenost je i gorući problem Europske unije, a najproblematičnije zemlje po tom pitanju su Hrvatska, Grčka i Španjolska. Alarm za uzbunu posebno je glasno zazvonio kada je nezaposlenost mladih u tim zemljama premašila stopu od nevjerojatnih 50 posto.

Europska komisija na raspolaganje je stavila 10 milijardi eura godišnje iz socijalnih fondova te dodatne tri milijarde posebno za rješavanje problema mladih bez posla. Statistike govore da je više od pet milijuna mladih građana Europske unije nezaposleno. Naime, u Europskoj uniji više je od 25 milijuna nezaposlenih. Europski je plan da se stopa zaposlenosti populacije od 20 do 64 godine sa 69 posto podigne na barem 75 posto. Hrvatska je stopa pak od 2008. do 2013. pala sa 62,9 na 53,9 posto - daleko ispod prosjeka EU-a.

Hrvatska je Vlada krajem srpnja izvijestila javnost o tome da su u Europsku komisiju poslani planovi za financiranje projekata iz europskih fondova za koje se Vlada nada da će od 2014. do 2020. na raspolaganju imati 8,463 milijarde eura. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je to kao operativni program 'Učinkoviti ljudski potencijali' koji bi trebao pomoći većoj mobilnosti i obrazovanju radne snage, ali i poboljšanju kvalitete te relevantnosti visokog obrazovanja. Također su navedene promjene u sustavu socijalne pomoći, koja bi u budućnosti trebala više pomagati najsiromašnijima, a ostale osposobiti za rad, odnosno zanimanja tražena na burzi rada. Tome u prilog ide i programska odrednica o važnosti cjeloživotnog učenja koja bi pridonijela konkurentnosti hrvatskih radnika.