HDZ i DP očito kreću u ozbiljne razgovore. Očekuje li se da oni prvi pokušaju dogovoriti suradnju? “Očekivano je. Ako se oni dogovore u punini svojih zastupnika, ostaje još dvije ruke da se popuni većina i formira HDZ-ova vlada u koaliciji s D-om. Ovo sve dosad su bili samo kontakti. Pravi razgovori će vjerojatno početi u ponedjeljak kad će se sastati dvije delegacije i svaka strana iznijeti svoje uvjete uspostavljanja suradnje”, kaže na N1 profesor Rimac.

Na pitanje hoće li na više ustupaka morati pristati HDZ ili DP, Rimac odgovara: “DP ima ucjenjivački potencijal. Teško da HDZ s nekim drugim može imati bolje uvjete, iako ni njihovi neće donijeti osmijeh na lice Andreju Plenkoviću i HDZ-u. Tu su pregovori da smekšaju obje strane i da se oni nekako dogovore oko nužnih uvjeta da bi surađivali. Slično je bilo s Mostom i vrlo često se dogodi da se strane dogovore i da se poslije pokaže da to nije baš tako kako su se dogovorili. Ali u ovom je trenutku cilj svih opcija ući i pregovore i vidjeti može li se sastaviti većina.”

Je li se Plenković spreman odreći Pupovca? “Plenković je imao dobru suradnju s manjinskim zastupnicima, i SDSS-om, i ta suradnja je bezuvjetna. Manjine imaju garantirana prava i pitanje je koliko se ta prava efikasno provode, oni su tu samo neki garant da će sva garantirana prava manjina u RH biti realizirana i to je dobro funkcioniralo u prošlom mandatu. Međutim, uvjet DP-a je relativno oštar i vezan za lošu situaciju u Vukovaru u kojoj je nemoguća suradnja. DP je tamo na vlasti i oni su to prenijeli na nacionalni nivo. Teško je vjerovati da bi Plenković prihvatio taj zahtjev bez da se kompromitira u europskim krugomvima. Pitanje je i koliko je Plenković spreman skrenuti udesno. To HDZ-u ne bi bio problem, ali Andreju Plenkoviću bi”, govori profesor Rimac.

Je li moguć scenarij u kojem bi se pokuašli dogovoriti DP i HDZ, a da manjine pružaju podršku iz Sabora? “DP kaže da ne želi SDSS ni kao podršku, ali činjenica je da razbijanje grupacija može imati utjecaja na formiranje većine. Plenković ima opcije koje zasad nisu javne. Neke druge stranke su imale manjinske partnere koji bi možda bili spremni surađivati s HDZ-om iako njihovi većinski partneri ne bi. Nijedna od ovih grupacija ne može biti dovedena u situaciju da se neki dogovaraju s vladom, a neki ne”, kaže.

Na pitanje hoće li ulaskom DP-a u vladu slabiti pozicija Plenkovića, Rimac odgovara: “Nije bilo lako s Mostom, sve dok ih nije doslovno najurio i zamijenio podršku Mosta s razjedinjenim pojedincima stvari su bile teže. Ali kad je popunio HDZ-ovu većinu s pojedinim zastupnicima tada su za njega stvari krenule u povoljnom smjeru, ali za raspravu u Saboru u nepovoljnom. On je imao većinu koja će podržati sve što on predloži, a glas oporbe u raspravama nije vrijedio ništa.”

O tome je li moguće da se oporba složi, Rimac govori: “Plan je tek u nastajanju, ta skupina lijevo-liberalna koja se trebala nasloniti u uspjeh SDP-a na izborima je propustila priliku da se dogovori unaprijed. Trebalo je to napraviti prije kampanje i ići s porukama koje nisu disonantne. Oni sad imaju trku u kojoj zaostaju, ne zbog većeg broja zastupnika HDZ-a, nego jer je HDZ već počeo pregovore. Oni su toliko različiti da je teško vjerovati da će u razumnom roku uspostaviti većinu, osim ako DP kaže nećemo s HDZ-om, hoćemo s vama. Prije će se dogoditi da DP kaže nećemo s HDZ-om, nećemo ni s vama. Tada ćemo imati nove izbore.”

Što se tiče Zorana Milanovića, Rimac kaže: “Ako je Zoran Milanović trebao imati neki utjecaj, on je već trebao pripremiti neki koalicijski sporazum između ovih potencijalnih stranaka koje bi trebale činiti koaliciju. Očito se u kampanji više zabavljao prepucavanjem nego razmišljanjem o takvoj koaliciji. Vrijeme je propušteno i čak i intervencija USUD-a, koja je donijela više kaosa nego reda, je deplasirana jer su male šanse da lijevo-liberalna koalicija uspije sastaviti većinu.”