Posljednjeg dana 2018. godine u Hrvatskoj je bilo 4.177.413 osiguranih osoba u HZZO-u. Tog istog 31. prosinca, prema procjeni DZS-a, u Hrvatskoj je živjelo 4.076.246 ljudi. Krajem srpnja broj osiguranika u HZZO-u povećao se na 4.207.590, što znači da razlika između broja stanovnika i zdravstvenih osiguranika sada čini više od 130.000 neidentificiranih duša.

Demograf Stjepan Šterc, predstojnik novoustrojenog Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskih studija, takav nesrazmjer tumači u kontekstu migracija, kako stanovnika Hrvatske koji su privremeno ili trajno napustili domovinu, a nisu odjavili zdravstveno osiguranje, tako stanovnika susjednih država s dvojnim državljanstvom, također prijavljenih u HZZO-u.

'S obzirom na svakodnevne prekogranične migracije, Europa je odredila da se stalno stanovništvo određuje temeljem slobodnog vremena, pa Eurostat registrira stalne stanovnike po mjestu u kojem provode najveći dio svog dnevnog odmora. Inače, kada bi se u Hrvatskoj uveo registar stanovništva, što se stalno izbjegava, točno bi se znalo tko je gdje. To je baza podataka koja se svakodnevno mijenja, s obzirom na rađanje, umiranje, iseljavanje i doseljavanje. Na osnovi toga uredili bi se i birački popisi', kaže Šterc za tportal, dodajući da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koje nemaju registar stanovništva.

>>> Demografi složni u dramatičnoj procjeni: Hrvatska je pala ispod 4 milijuna stanovnika

Porast broja prijavljenih za obvezno zdravstveno osiguranje za više od 30.000 osiguranika u sedam mjeseci može se pak dijelom pripisati i uvozu sezonske radne snage, s obzirom na to da se i stranci s privremenim boravkom u Hrvatskoj moraju zdravstveno osigurati preko HZZO-a.

Zanimljivija je, međutim, usporedba među kategorijama osiguranika u istom razdoblju: prema podacima koje je tportalu ustupio HZZO, registrirano je čak 86.072 više aktivnih osiguranika; s lanjskih 1.555.563 na aktualnih 1.641.635 osiguranika.

'Ovisni' osiguranici

Značajne su i varijacije među 'ovisnim' osiguranicima, onima koji osiguranje ne plaćaju samostalno. U potkategoriji članova obitelji aktivnih osiguranika lani je bilo 335.087 osiguranika, a u srpnju 'samo' 306.007; tu su i umirovljenici (s 1.058.032 na 1.059.337), članovi obitelji umirovljenika (sa 84.273 na 80.554), nezaposleni (s 465.495 na 409.062), članovi obitelji nezaposlenih (s 59.681 na 53.208), ostali osiguranici (s 553.653 na 592.798), članovi obitelji ostalih osiguranika (s 4415 na 3960), poljoprivrednici (s 13.271 na 12.155), članovi obitelji poljoprivrednika (s 2929 na 2627), INO osiguranici (s 37.184 na 38.269), članovi obitelji INO osiguranika - radnici (s 2655 na 2761), članovi obitelji INO osiguranika - umirovljenici (s 4911 na 4963) te prognanici (s 264 na 254).

Podaci ukazuju i na pad broja osiguranika dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a: 31. prosinca 2018. bilo je ugovoreno 2.350.148 takvih polica, a 31. srpnja ove godine njih 2.330.809. Na teret proračuna lani je bilo 743.387 polica.

Pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju:

• osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi
• osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja
• osigurane osobe dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
• osigurane osobe redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina
• osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kune (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračunske osnovice, tj. 1.939,39 kuna.