Šterc kaže da se - s obzirom na to da je postalo jasno da demografska, migracijska i politika radne snage postaju ključni problemi suvremene Europe, pa tako i Hrvatske, zemlje koja je ušla u klasični demografski slom pa ima depopulaciju, prirodni pad i iseljavanje - željelo podići tu prevažnu tematiku na akademsku razinu.

Dosad se nije, naglašava, planiralo stanovništvo ni radna snaga, što zadaje velike probleme gospodarstvu i cijelom društvu. Istaknuo je i da smo jedina zemlja u okruženju koja nije imala takav studij te koja nema institut za demografiju, a Srbija ih ima čak dva. Također smatra da ni politička reakcija prema toj problematici nije još uvijek rezolutna, kakva bi trebala biti. Cijela ta demografska paradigma se, ističe, diže na višu razinu i u cijeloj Europi.

'Ako je to tako, onda je logično da obrazujemo ljude koji će znati projicirati demografske potrebe, znati nuditi rješenja, postaviti modele…', objašnjava Šterc.

Dosad je demografija izučavana na Ekonomskom fakultetu, na kojem postoji katedra, te na geografiji, sociologiji i socijalnom radu, s kolegijima na tu temu. Međutim, Šterc smatra da ljudi koji se bave demografijom moraju imati puno veću obrazovnu širinu. Zbog toga, naglašava, studij neće biti u koliziji s drugima jer je podignuta njegova razina.

'Imate ljude koji završavaju studij i koji su ekonomisti po svom osnovnom obrazovanju, a demografija im je jedan od kolegija u koncepciji', navodi Šterc i dodaje da moramo imati ljude koji točno znaju zakonitosti i suptilnosti toga posla te koji znaju jasno postaviti stvari. Upozorava na to da nam gospodarstvo ne može rasti ako ne budemo imali pozitivnu demografsku sliku.

'Planiraju, a o populaciji ništa ne znaju'

'Demografski je problem cijelo vrijeme guran pod tepih i uglavnom su postojale pojedinačne analize nas koji se bavimo time. Demografija mora biti koncept i mora se nalaziti u temelju razvoja', rezolutan je Šterc, dodajući da je stanovništvo temelj svake gospodarske koncepcije, što se sada vidi po nedostatku radne snage koji se pojavio.

Hrvatska, kako tvrdi Šterc, ima više stanovnika izvan domovine, nego u zemlji, zbog čega je u kolegiju posebno istaknuta ta komponenta. Svaka zemlja koja ima brojno iseljeništvo funkcionira s tim iseljeništvom u razvojnom, financijskom i gospodarskom smislu. Koncept nije vratiti ih u zemlju - nema tu povratka, napominje.

'Nije Irska svojim iseljenicima rekla da se vrate u Irsku, već je napravila nešto drugo. Stvorila je unutar zemlje model po kojem će oni shvatiti da im je jednostavnije, isplativije i profitabilnije funkcionirati u Hrvatskoj, nego u nekoj drugoj zemlji. Irska je svim iseljenicima koji registriraju djelatnosti u njoj i zaposle određeni broj ljudi ukinula porez na dobit na 10 godina', opisuje Šterc ono što su napravili drugi.

A kakva bi bila uloga nekoga tko završi studij demografije i hrvatskog iseljeništva u Hrvatskoj? 'To je dvopredmetni studij koji smo vezali za postojeće programe na Hrvatskim studijima. Tako da će upisivati taj studij i filozofiju, sociologiju, komunikologiju, da im kroz to omogućimo ulazak i u obrazovni sustav. S druge strane imate dio obrazovnog sustava koji funkcionira u inozemstvu. Hrvatska šalje svoje profesore i nastavnike u hrvatske škole u inozemstvu za nacionalne predmete, pa kad to već čine, logično je da znaju nešto o tom iseljeništvu u kojem podučavaju djecu. U općinama i županijama imate ljude koji se zapošljavaju da bi radili razvojne planove. Pa kako ćeš planirati površine i livade ako ne uzimaš glavni faktor u obzir, a to je ljudska populacija', odgovorio je općenito Šterc.

'Demograf bajker ne odgovara stereotipima'

Međutim, kritičari se pitaju gdje će raditi svi ti novi demografi? Šterc kaže da takve priče dolaze iz sustava i s fakulteta koji misle da to ugrožava njihove pozicije.

Neki su otišli i korak dalje pa su novi studij koji uvodi Šterc usporedili s famoznom političkom školom u Kumrovcu za vrijeme komunizma, a koja je zamišljena kao mjesto u kojem bi se obrazovali novi rukovodeći partijski kadrovi.

'To su apsurdi - jedni napišu da će to biti ustaški studij, a drugi ga uspoređuju s Kumrovcem. Pa gledajte koja su to vremena! Da mene usporede s kumrovečkim modelom, moram priznati da me to nasmijalo', kazao je Šterc, dodavši da kad ga kritičari napadaju, onda to ide na drugačiji način jer ne odgovara stereotipnom modelu neobrazovane sirovine i jer je po svom habitusu sušta suprotnost takvim percepcijama pa ga nazivaju demograf bajker, što mu, kaže, konvenira.

Naglasio je da je uvijek otvoren za raspravu argumentima pa neka treći onda procijene tko je u pravu.