U Hrvatskoj još nije cijepljena niti polovica odraslog stanovništva, a uskoro se kani krenuti i s trećom dozom. Što kaže struka: je li učinkovitije krenuti s trećom dozom ili ustrajati na procjepljivanju prvom, objasnio je imunolog Zlatko Trobonjača u razgovoru u Rijeci za Vijesti Nove TV.

''Razgovori o trećoj dozi počeli su kada je u nekim zemljama koje imaju vrlo visok postotak procijepljenosti stanovništva primijećeno da se epidemija reaktivirala. Razlog je pojava delta soja, koji je s jedne strane, visoko zarazan soj, odnosno, strahovito se replicira u organizmu inficiranoga, a s druge strane, donekle je imunoevazivan, oko možda 20 posto, i s treće strane, vidjelo se da ljudi koji su cijepljeni prije šest mjeseci ili ranije Pfizerom ili Modernom, nekim mRNA cjepivima, gube antitijela koja na koncu remete balans između samog virusa u tijelu inficiranoga i koncentracije antitijela zbog čega se može inficirati'', objasnio je Trobonjača.

Što se tiče docijepljivanja trećom dozom u Hrvatskoj, odgovarajući na pitanje je li to pametno, istaknuo je da je upitno treba li je primjenjivati ''s obzirom na činjenicu da imamo relativno mali postotak procijepljenog stanovništva s dvije doze''.

''Naravno, držim da bi se trebali cijepiti oni koji su kronično bolesni, oni koji su imunosuprimirani, koji boluju od nekih metaboličkih, kardiovaskularnih bolesti, težih bolesti, malignih bolesti. A što se tiče opće populacije, držim da bi to trebali biti stariji od 60 godina, a u općoj populaciji ponuditi treću dozu pa tko hoće prihvatiti da se cijepi'', naglasio je Trobonjača za Novu TV.

Prvo bi ipak trebalo dovršiti cijepljenje prvom dozom jer se, kako je podsjetio, vidjelo da ''dvije doze cjepiva dobro štite, ako ne od infekcije i prijenosa bolesti, barem od težih oblika bolesti i hospitalizacije''. Najbolji primjer je SAD, dodao je, naime, u sjevernim državama je izuzetno mali postotak hospitalizacija, a u južnima gdje je procijepljenost daleko manja daleko je viši broj hospitalizacija.