Za preglede se ukupno prijavilo gotovo 1600 inženjera, istaknula je Zamolo u emisiji Hrvatski radio za Banovinu.

Ne možemo biti nezadovoljni što je nakon toliko vremena, koliko je prošlo od razornog potresa, 29. prosinca 2020., još tako veliki broj inženjera dnevno na području Sisačko-moslavačke županije, dodala je.

Ističe kako je to "jedna velika, skupa ali najbolja škola za sve inženjere koji u tome sudjeluju".

Inženjerka Zamolo kaže da kolege možda neće raditi samo obnovu već i projektiranje novih zgrada. A ako jedanput shvate "što znači potres, što znače posljedice našeg krivog projektiranja ili krivog izvođenja, a toga nažalost uvijek ima - puno je učinjeno", istaknula je.

"Znači, ta promjena koja će nastati u odnosu prema potresu, prema tom djelovanju na konstrukcije koja je bila nažalost godinama tako minorizirana i zapuštena, smatrajući da su ona vetrikalna djelovanja svakodnevna, a ovo će doći jedanput pa možda i neće, puno su naučili za svoju budućnost i za svoju struku", rekla je Zamolo.

Kaže i da zbog promjena oštećenja na zgradama koje su nastale zbog potresa koji su se naknadno događali na području Sisačko-moslavačke županije, mogu biti zahtjevi za promjenama i nakon ovog ponedjeljka, 15. veljače, do kada je rok za prijave štete od potresa (brzi pregled).

Ti zahtjevi će se onda ocijeniti - jesu li ili nisu opravdani, najavljuje Zamolo.

Ističe da je jedan veliki broj kuća prijavljen, ali ne treba očekivati da će svi prijaviti štetu na svojoj kući, jer svi nemaju razloga budući da su neke kuće i neoštećene.

Takvih neoštećenih kuća od onih koje smo dosad pregledali, je dva, odnosno najviše tri posto, kaže Zamolo.

Ističe da je dobra gradnja sigurno razlog što te kuće nisu oštećene u potresu. "Znači, apsolutno dobra gradnja je taj element koji može biti dobar pokazatelj da ne dolazi do oštećenja", dodala je.

Napominje da ima i puno drugih elemenata vezano za oštećenje građevina. Jedan od njih je voda ispod kuće, koja je nastala jer se ne vodi briga o odvodnji, a jedan od važnih elemenata je i održavanje zgrade.

"Nije dovoljno zgradu napraviti i više o njoj ne brinuti", ističe Zamolo.

Kaže da su jedan od velikih elemenata i neožbukani zidovi, a vidi se i da krovišta koja su bila održavana, nisu u potresu puno oštećena.

Kao veliki problem navela je i veliku pojavu samogradnje objekata na Banovini, koju zakon uopće ne dopušta.

"Mislim da je to sada upozorenje", kaže Zamolo.

"Puno je elemenata, puno je primjera da se nauči i mislim da će svi naučiti nešto o tome. Skupa škola, ali iskoristimo je barem", poručila je Inženjerka Zamolo iz Hrvatskog društva za potresno građevinarstvo Mihaela Zamolo.

"Nažalost potres je takav jedan hazard kojeg ne možemo predvidjeti. Međutim, ne treba se bojati, ne treba strahovati. Mi možemo napraviti apsolutno kuće koje su sigurne za potrese ove jačine", dodala je.

"Računam da će svi ti ljudi imati puno bolje zgrade sutra, kada se obnove nego u ovima u kojima su živjeli ne samo u smislu potresne otpornosti nego i u funkcionalnosti i uporabljivosti i dostojanstva življenja. Iskoristimo tu priliku", poručila je Zamolo.