Omarsson, koji trenutno radi kao glasnogovornik Caritasa u Bruxellesu, uočava mnoge sličnosti između onoga što se dogodilo na Islandu i aktualne situacije na Cipru.

'Sve banke na Islandu upropaštene su preko noći. Ministar ekonomije nije imao glasnogovornika, pa su mi ponudili posao. U tom trenutku na Island je pristizalo 200-tinjak stranih novinara', prisjeća se Omarsson. Prihvatio je ponuđenu funkciju, na kojoj je ostao do svibnja 2009. godine.

'Veličina bankovnog sustava na Cipru bila je osam puta veća od BDP-a, a na Islandu čak 14 puta. Bilo je apsolutno nemoguće pokušati to očuvati', rekao je Omarsson EUobserveru.

Island je također uveo stroge kontrole kretanja kapitala, kako bi spriječio strane investitore da izvuku novac iz zemlje. Unatoč ograničenjima, islandska kruna zabilježila je 100-postotni pad u odnosu na euro.

Iako su strani ulozi još uvijek zamrznuti, Omarsson smatra da je oporavak Islanda na 'tankom ledu' - strani ulozi čine čak polovinu državnog BDP-a.

Velika razlika između Cipra i Islanda je u tome što mediteranski otok, kao član eurozone, ne može devalvirati svoju valutu kao što je to učinila nordijska zemlja.

'Naš oporavak tipičan je slučaj utemeljen na devalvaciji valute. Izvoz ribe ili aluminija postaje konkurentniji na stranim tržištima, a uslužne djelatnosti i turizam cvjetaju zbog pada cijena', kaže bivši glasnogovornik.

'No ne smijemo zaboraviti tko plaća za sve to - to su građani Islanda, jer se inflacija udvostručila, dok su plaće ostale iste', dodaje Omarsson.

Gylfi Magnusson, ministar ekonomije u razdoblju 2009-2010, rekao je EUobserveru da su kontrole tijeka novca na Islandu bile 'manje dramatične' od onih na Cipru.

'Cipru je vjerojatno lakše ukinuti kontrole, jer može računati na podršku Europske središnje banke. No aktualna ograničenja na Cipru daleko su štetnija po domaću ekonomiju od onih koja smo mi imali', rekao je Magnusson.

Kontrole na Cipru odnose se na dnevne transakcije lokalnog stanovništva, dok su na Islandu one vrijedile samo za strance. S crnim oblacima na obzoru i bez mogućnosti devalvacije valute, Cipru bi možda bilo bolje da je izvan eurozone, kaže Magnusson.

'Ne bih savjetovao Cipru da sada napušta euro, iako možemo lamentirati o tome je li bilo mudro pridruživati se eurozoni. Umjesto toga, bilo bi bolje ukinuti kontrole tako da domaća plaćanja opet zažive, te potom razmisliti što dalje kako bi se domaće stanovništvo oslobodilo tereta', kaže Magnusson.