Komentirajući moguće novo podizanje stope poreza na dodanu vrijednost, predložio je 'vraćanje na staro' za uslužne djelatnosti u turizmu. 'Neka se vrati PDV od usluga u turizmu jer ionako nisu ništa pojeftinili, ali od smještaja ne bi trebalo dirati', kazao je Kajin, a za savladavanje gospodarske krize predlaže da bi se možda mogli ugledati i na Mađarsku.

'Mađarska je za male tvrtke spustila poreze za 50 posto i pokrenula zemlju, a veliki i dalje plaćaju kao ranije, no mi i onako nemamo velikih tvrtki. Suština bi bila da se opljačkan novac vrati u Hrvatsku i da se zahvati rad na crno koji je 30 posto bruto društvenog proizvoda (BDP)', smatra Kajin.

Osvrnuo se i na nezaposlenost te gospodarsku situaciju u Istri ustvrdivši da nikad nije bilo teže te se obrušio i na 'politiku rashoda' lokalne samouprave za PR-ove, razne intelektualne usluge na čemu se, smatra, može uštedjeti 15 milijuna kuna.

'Tridesetog rujna, u špici najbolje turističke sezone imali smo 579 nezaposlenih više nego lani, a u veljači će ih biti najmanje 13 tisuća. Zatvaraju se firme, nezaposlenih je sve više, a zaposlenih po političkim kriterijima nikad kao dosad', kazao je Kajin iznoseći podatak da Istarska županija od vlastitih prihoda koji iznose 53 milijuna kuna, za rashode za zaposlene izdvaja 51 milijun kuna.

'Prema podacima za 2011., u lokalnoj samoupravi u općinama i gradovima radilo je 984, toj brojci treba pridodati još 1.703 proračunska korisnika, što znači da je na proračunu 2.687 ljudi. Tome još treba dodati i oko tisuću zaposlenih u raznim komunalnim poduzećima, ali i 8.500 zaposlenih u raznim državnim službama - od carine, policije, zdravstva, lučke kapetanije', kazao je.

'Svi proračuni gradova i općina iznose milijardu 518 milijuna kuna vlastitih prihoda, a rashodi iznose 735 milijuna kuna, od čega za plaće ide 50 posto. Na ovaj način kako se vodi Istarska županija pojest će samu sebe', zaključuje Kajin. No nudi i rješenje smanjenjem rashoda.

'Na izdacima za reprezentaciju, promidžbu, računalne tvrtke i razne intelektualne usluge može se uštedjeti 15 milijuna kuna. No bez obzira na to, plaće moraju ići dolje. Matematički rashodi za plaće i materijalne troškove mogu se smanjiti za 10 posto i tako je moguće uštedjeti između 25 i 30 milijuna kuna. Dvije trećine tog novca treba usmjeriti u gospodarstvo i jednu trećinu u socijalu', poručio je Kajin.