U njemu bi, naime, ostali sjediti samo Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec jer su izabrani kasnije i mandat im traje još godinu i pol.

Po proceduri, saborski Odbor za Ustav, kojemu je na čelu HDZ-ov Ivan Malenica, trebao bi raspisati javni poziv za izbor novih sudaca i to se uskoro očekuje, najkasnije do dvomjesečne ljetne stanke u radu Sabora, koja nastupa 15. srpnja. Potom isti odbor obavlja razgovore s prijavljenim kandidatima.

Procedura koja slijedi nakon tog koraka nije strogo definirana i tijekom vremena se mijenjala. Do 2011. godine ovaj odbor Saboru je prosljeđivao sve kandidate koje smatra pogodnima za suce, i više nego što je potrebno, a onda bi saborski zastupnici odlučivali tajnim glasanjem. U posljednja dva navrata, međutim, odbor bi na saborsku sjednicu uputio točno onoliko sudaca koliko bi ih trebalo biti izabrano, pa se zapravo radilo o usuglašenoj 'zatvorenoj listi' oko čijeg izglasavanja nije bilo problema.

A i samo glasanje je, zbog nepovjerenja među strankama, bilo javno.

Ustavni suci biraju se dvotrećinskom većinom, mandat im traje osam godina, a mimo toga nema većih ograničenja - mogu se birati više puta uzastopce i ne postoji dobna granica za obnašanje dužnosti, kao recimo kod sudaca u sustavu pravosuđa. Josip Leko ove će godine tako napuniti 76.

Ponovna kandidatura?

Jutarnji list upitao je deset postojećih sudaca kojima istječe mandat namjeravaju li se ponovno kandidirati, no nitko im nije odgovorio. Isti list donio je informaciju da će u 'HDZ-ovoj kvoti' kandidat biti bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a koji se navodno upravo zbog toga nije našao na izbornim listama ove stranke za parlamentarne izbore.

U prethodnim mandatima u Ustavni sud birale su se upravo osobe njegovog profila, i to najčešće otvorenom trgovinom HDZ-a i SDP-a, pa se ta institucija počela doživljavati kao stovarište pouzdanih, ali isluženih kadrova koje vodstva dviju najvećih stranaka više ne žele gledati u aktivnoj politici. Njegov integritet narušen je činjenicom da je predsjednik Miroslav Šeparović prijateljski i kumski povezan s najeksponiranijim dužnosnicima HDZ-a, time da u njemu sjedi bivši ministar uprave Davorin Mlakar s teškim naslijeđem jednog od aktera iz afere oko Hypo banke, ali i nekim odlukama koje su se doživljavale kao otvorena asistencija izvršnoj vlasti i vladajućoj stranci - poput onih iz doba pandemije koronavirusa ili vezanih uz izborni sustav i posljednje izbore.

Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je zabranjeno kandidiranje i sudjelovanje na parlamentarnim izborima, založio se za ukidanje 'ovakvog Ustavnog suda' i podsjetio da se u stvarnosti ne radi o sudu, nego o nekoj vrsti komisije zadužene za tumačenje (često nedorečenog) Ustava.

Novinari i mediji te strukovne i nevladine udruge upozoravaju da su, premda je njihov rad formalno otvoren za javnost, same sjednice Ustavnog suda i dalje zatvorene.

Hoće li HDZ i SDP eventualno prekinuti dugogodišnju tradiciju političkog kadroviranja u Ustavni sud, pitanje je koje se nameće nakon što je eskaliralo nezadovoljstvo njegovim radom. Ove dvije stranke samostalno više nemaju dvotrećinsku većinu u Saboru, a s predizbornim partnerima (HSLS, HNS i samostalni kandidati s jedne, odnosno Centar i ostali s druge strane) mogli bi je navući, pogotovo ako se dogovoru priključe predstavnici manjina.

Teški pregovori

Tportalov sugovornik iz HDZ-a siguran je da se tako nešto neće dogoditi. 'Procedura se pokreće nakon europskih izbora i provest će se u roku, suci će biti izabrani, ali pregovori će izvjesno biti vrlo teški', kaže on.

Malo je vjerojatno, dodaje, da bi na ovaj način iz dogovora bio isključen Domovinski pokret kao dio vladajuće koalicije.

U SDP-u s druge strane također su uvjereni da će se izabrati barem dio ustavnih sudaca i da državi ne prijeti ustavna kriza, no upozoravaju da su im ruke donekle vezane.

'U postojećim uvjetima i u ovoj poziciji možemo jedino blokirati izbor sudaca, a teško da možemo nešto uvjetovati ili utjecati na promjenu paradigme', kaže za tportal jedan SDP-ovac. U ovoj stranci zalažu se i za promjenu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kojim bi se propisala javnost rada ove institucije i proaktivno djelovanje da bi se spriječilo zakašnjelo donošenje odluka u nekim slučajevima, kada je šteta već nastupila.

Promjena ovog zakona također ovisi o vladajućoj stranci, a i procedura je znatno dulja jer se mora ići na čak tri čitanja u Saboru.

U SDP-u, ali i drugim dijelovima oporbe, skloni su tome da se u ovoj rundi izabere najviše šest do sedam sudaca kako bi se barem osiguralo funkcioniranje Ustavnog suda, a zasad ne vide rješenje za dokidanje prakse izbora političkih kadrova.

'Dosad je vladala praksa da jedni drugima ne zadiru u izbor kandidata, pa se to opravdano smatra političkom trgovinom. Postoji mogućnost da se uvede koncept po kojemu postoji mogućnost intervencije jedne strane u kandidate druge strane, ali to bi se vjerojatno tumačilo kao još veća trgovina', razmišlja za tportal jedan oporbeni saborski zastupnik.

U stranci Most još prije sedam godina predložili su izmjene zakona po kojima bi se ustavni suci birali na nešto dulji mandat, ali bez mogućnosti reizbora da bi bili manje ucjenjivi i da se u svom radu ne bi nastojali svidjeti vlasti. Predložili su i da se u Ustavni sud ne može izabrati osobe koje su se u prethodnih pet godina nalazile na političkim dužnostima, no izvjesno je da je malo tko - a posebno HDZ - sklon prihvatiti te ideje.

Vrlo jasan danas je bio premijer Andrej Plenković te je na pitanje o mogućoj depolitizaciji Ustavnog suda kratko odgovorio:

'Sve će biti isto kao i do sada, ne vidim zašto bi se mijenjalo.'