Saborski zastupnici izglasali su rebalans proračuna i izmjene zakona, odnosno mjere kojima Vlada pokušava srezati deficit. Međutim, već i nakon predstavljanja rebalansa proračuna prije nekoliko tjedana iz Europske komisije došle su naznake da bi se deficit trebao srezati još više. Ministar financija Slavko Linić potvrdio je novinarima u Saboru da se razgovara s EK da prema Hrvatskoj u slučaju procedure prekomjernog deficita ipak budu malo fleksibilniji
'Kad promatramo koji su bili postavljeni ciljevi, preporuka je bila 2,3 posto ove godine i jedan posto u 2015. Sadašnje projekcije, koje se više-manje pripremaju za plan konvergencije, pokazuju da će biti ovdje 1,9 posto, možda i više, to ćemo utvrđivati s EK, a nešto više od jedan posto 2015. i 2016. To je ta fleksibilnost. Pokušavamo u tri godine postići ciljeve koje je preporučila EK, uz ravnomjerniju raspodjelu, što znači da ne moramo ići na prevelike rezove, jer onda ugrožavamo gospodarski rast', rekao je Linić novinarima u Saboru.
Premijer Milanović o tome je jučer razgovarao s europskim povjerenikom za ekonomske i monetarne poslove Ollijem Rehnom. 'To su neprekidni sastanci i razgovori, ali pred nama su još i dokumenti. Jedno su programi, ali pravi dokumenti koji se sada završavaju i koje će Vlada uputiti su programi reformi i plan konvergencije, koji će vrlo jasno govoriti o brojkama, koje moramo još utvrditi s EK', kazao je Linić.
Ministar financija nije htio komentirati DORH-ovu istragu navodnih nezakonitosti u poslovanju INA-e, odnosno navodnu INA-inu preskupu nabavu nafte od 2009. do kraja 2013.
'Ostavimo to da tijela progona odrade. Ono što je uvijek pitanje, zašto nismo sredstva ulagali u razvoj INA-e, a to su plinska, naftna polja i rafinerije. Prema tome, svatko će odraditi svoj dio posla', rekao je Linić.
Upitan kako će to utjecati na najave iz MOL-a da će prodati svoj udio u INA-i, Linić je rekao: 'Svatko mora raditi svoj posao, prema tome i uprava INA-e mora raditi svoj posao i sve ovo što se događa nema veze s odnosom Vlade i MOL-a.'
