Varaždinska županija je sa 739 prekida trudnoće druga u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba gdje ih je lani bilo 1.055, no gledaju li se samo legalno inducirani, dakle pobačaji na zahtjev, spomenuta je županija i njezina glavna zdravstvena ustanova uvjerljivo vodeća, neovisno o tome radi li se prekidima trudnoće prema prebivalištu žene ili prema zdravstvenim ustanovama u kojima su napravljeni. Jesu li razlog tome gospodarske prilike, savjesnije vođenje evidencije, cijena abortusa, edukacija i/li nešto peto, stručnjaci iznose različita viđenja koja, kao i dostupni statistički podaci, govore da bi trebalo istražiti to područje koje je i dalje u sivoj zoni, usprkos nekim akcijama represivnog aparata koji je zahvatio samo manji dio Hrvatske
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj, gdje smo imali 39.627 novorođenčadi, prijavljeno je 9.103 prekida trudnoće. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo upozoravaju da je to je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 8.922 svih vrsta prekida trudnoće, najmanje od 1990. godine kada ih je bilo čak 46.679, da bi se u idućih pet godina broj prekida prepolovilo, a nakon 2000. godine spustio na oko 10.000.
Od svih vrsta prekida trudnoće, prema podacima iz Ljetopisa HZJZ, legalno induciranih prekida lani je bio 3.020 ili 33,17 posto. Gleda li se po zdravstvenim ustanovama, najviše u Općoj bolnici Varaždin – 456, zatim u KBC Rijeka 401, KBC Osijek 340, OB Pula 328, KB Merkur 228, OB Zadar 159, OB Sisak 158, OB Šibenik 122, OB Koprivnica 110, KBC Split 102, OB Čakovec 101, KBC Sestre milosrdnice 58…
'Broj mladih djevojaka do 19 godina u žena koje obavljaju pobačaj na zahtjev u 2014. bio je 218 ili 7,2 posto, a prekid trudnoće najviše traže žene koje već imaju djecu - 1.903 ili 63 posto i u dobi su 30-39 godina, tako se i ove godine potvrđuje činjenica da se prekid trudnoće i dalje koristi kao sredstvo kontracepcije', zaključuju u HZJZ-u napominjući da nisu dobili sve podatke o broju prekida trudnoća iz pojedinih ustanova zbog promjene sustava izvještavanja u nekim zdravstvenim ustanovama uslijed razvoja bolničkog informacijskog sustava.
Dok HZJZ načelno ukazuju na problem manjkave educiranosti koja bi se zacijelo poboljšala primjerenijim obrazovanjem u školama, pročelnica Službe za ginekologiju i opstetriciju varaždinske bolnice dr. sc. Aleksandra Špoljarić izdvaja cijenu abortusa kao glavni razlog zašto je OB Varaždin po tome vodeća.
'Cijena prekida trudnoće u našoj bolnici iznosi 1.500 kuna i među najnižima je u Hrvatskoj pa nam dolaze i žene iz ostalih dijelova države', objašnjava navodeći da je se dolazak ženi u Varaždin isplati ako je cijena, primjerice, 2.000 kuna u Čakovcu.
Odakle razlika u cijeni abortusa, kao i zašto je po potonjem vodeća baš Varaždinska županija u kojoj su svojedobno privedeni upravo ginekolozi, pitali smo Ministarstvo zdravstva. Odgovor smo međutim dobili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
'HZZO svakoj zdravstvenoj ustanovi plaća medicinski indicirane prekide trudnoće po istoj cijeni, dakle u slučaju kada je liječnik odredio nužnost obavljanja prekida trudnoće iz zdravstvenih razloga. U takvim slučajevima kada je prekid trudnoće medicinski indiciran, osigurane osobe ga ne moraju plaćati, jer ga plaća obvezno zdravstveno osiguranje. A u slučaju kada je prekid trudnoće osobna odluka osigurane osobe, dakle nije medicinski indiciran postupak, tada HZZO ne plaća postupak i osigurane osobe ga same plaćaju. Svaka zdravstvena ustanova ima pravo odrediti svoju cijenu pridržavajući se cjenika Hrvatske liječničke komore u kojem su navedene najniže cijene zdravstvenih usluga temeljem kojih je moguće formirati cijene usluga pojedinih privatnih praksi, zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti', odgovorila nam je Sanja Baković iz Direkcije HZZO-a te dodala da HZZO nema podatak o razlogu zbog čega je najviše prekida trudnoće u prošlog godini obavljeno u OB Varaždin.
U Cjeniku zdravstvenih usluga Hrvatske liječnike komore, međutim, istaknuta je u vezi abortusa samo jedna cijena, i to 2.000 kuna za artificijelni abortus s anestezijom. Nadalje, ni podaci o prebivalištu žena koje su zahtijevale pobačaj ne ukazuju da bi cijena tog zahvata bila presudna zašto ih u nekim sredinama ima više, a u drugima manje. Naime, pobačaj je lani zatražilo 403 žena s prebivalištem u Varaždinskoj županiji, zatim 354 iz Primorsko-goranske županije, 350 iz Istarske, 144 iz Sisačko-moslavačke, 141 iz Zadarske, 129 iz Međimurske, 121 iz Splitsko-dalmatinske i 107 iz Grada Zagreba.
Pogledaju li se vrste prekida trudnoće, vidljiva su velika odstupanja. Primjerice, od 739 prekida trudnoća u Varaždinskoj županiji onih na zahtjev je 403, zatim slijede 202 kategorije missed te 102 spontani. Slično je i u Primorsko goranskoj županiji koja je imala 688 prekida trudnoće, od čega 354 na zahtjev, 195 missed te 89 spontana. Nasuprot tome, žena s prekidom trudnoće s područja Grada Zagreba lani je bilo 1.055, od čega je na zahtjev bilo tek 107, spontanih 218 te čak 676 vrste missed.
Za objašnjenje ovih podataka pitali smo ginekologinju dr. Martinu Jerbić Cecelja koja nas je prvo upozorila da prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju u Hrvatskoj žena može legalno izvršiti prekid trudnoće bez dozvole komisije, ako se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana, a svaki bi se pobačaj trebao prijaviti na za to predviđenom obrascu u HZJZ.
'Teško je navesti realne razloge zašto je varaždinska ginekologija na tako visokom mjestu po broju legalno izvršenih pobačaja. Prema mom mišljenju razlozi su negativno iskustvo ginekologa varaždinske OB da se ne ponovi slučaj akcije 'Ordinacija' iz 2010. u kojoj se, između ostalog, ginekologe teretilo da su izvodili pobačaje na zahtjev žene i prijavljivali kao druge medicinske zahvate na teret HZZO-a, zbog čega sada prijavljuju sve pobačaje koji se izvrše u sklopu te zdravstvene ustanove. Nadalje, statistički izvještaji drugih bolničkih ustanova koje rade pobačaje najvjerojatnije ne prikazuju realno stanje jer se ne prijavljuju po zakonskim normativima u HZJZ. Isto tako nekoliko bolničkih ustanova po kolektivnom prizivu savjesti ne radi pobačaje tako da su te ustanove na samom dnu ljestvice, a mnoge privatne ordinacije izvode pobačaje u svojim prostorima što je protivno zakonu i što ne prijavljuju', upozorava dr. Jerbić Cecelja.
Zbog spomenutog, kako dodaje, cijena pobačaja u Hrvatskoj nije regulirana i kreće se od 700 kuna do 3.000 kuna i to bi trebalo riješiti.
'Smatram isto tako da, ukoliko je pobačaj zakonski legalno učiniti u RH, tada bi u svakoj zdravstvenoj ustanovi trebalo osigurati izvršavanje te usluge. Slažem se s prizivom savjesti ako je ona iskrena, a ne pomodna. Rješenje bi možda bilo da se organiziraju zdravstvene ustanove koje će samo raditi pobačaje i regularno ih prijavljivati. U njima bi radili ginekolozi koji nemaju priziv savjesti', veli nam varaždinska ginekologinja.
Kakva je situacija s pobačajima bila 2013. godine doznajte u infografici koja slijedi:
