Istražni ured nije, međutim, objasnio u priopćenju kakvu je uloga mogla igrati Deutsche Bank u toj aferi. Sjedište banke u Frankfurtu odbilo je komentirati istragu.

Istraga se odnosi na poslovnog čovjeka Vitalija Gogohija, optuženog za pronevjeru novca namijenjenog obnovi hotela Moskva blizu Kremlja. Afera uključuje i ruskog zastupnika Ašota Jegiazarijana, koji je u studenome izgubio parlamentarni imunitet i protiv njega je pokrenut sudski postupak, no on je sve optužbe odbacio i pobjegao u inozemstvo. Ruske vlasti izdale su i nalog za uhićenje Gogohije, a smatra se da je on u bijegu.

Hotel Moskva, primjer staljinističke arhitekture, jedan je od osporavanih projekata obnove u glavnome gradu Rusije. Protivnici bivšeg moskovskog gradonačelnika Jurija Lužkova, kojega je lani Kremlj smijenio, optužuju ga za netransparetnu obnovu.

Naime, zgrada hotela, smještena između avenije Tverskaja, Crvenog trga, kazališta Boljšoj i Dume (donji dom parlamenta), bila je potpuno sravnjena sa zemljom 2003, da bi zatim bila sagrađena s identičnim pročeljem.

K tomu radovi još nisu okončani, iako je rok bio 2008. godine. Za taj monumentalni projekt koji je isprva trebao stajati 800 milijuna dolara njemačka Deutsche Banka odobrila je zajam od 600 milijuna dolara.

Asimetrično pročelje hotela Moskve, koji je bio svečano otvoren 1935. godine, rezultat je straha od druga Staljina kojemu je na odobrenje bio podastrijet nacrt s dva projekta na istoj stranici. Staljin je dokument potpisao bez objašnjenja koji mu se više sviđa te su izvođači, u strahu od kazne vrhunskog vođe, izveli polovicu od svakog projekta.