Prostitucija je jedno od društvenih pitanja koja uvijek nekako ostaju na marginama i njime se uglavnom bave organizacije za zaštitu prava žena te znanstvenici i znanstvenice kojima je to područje njihova interesa. Svi oni zalažu se za različite načine reguliranja statusa žena koje se bave prostitucijom, no uglavnom traže dekriminalizaciju, a do načina regulacije pokušavaju doći i razgovorom s prostitutkama kao osobama kojih se to prvenstveno tiče.

Stoga su ovih dana pokušali doći do njih i preko poziva u vidu papira A4 formata na rasvjetnim stupovima u Gajevoj ulici u centru Zagreba, zamijetio je Večernji list. Pozivima ih, nudeći im i poklon bon u vrijednosti od 200 kuna, pozivaju da im se obrate za razgovor o njihovim osobnim pričama i iskustvima, a sve kako bi izradili što kvalitetnije brošure s pravima, koje će podijeliti i onima koji budu voljni razgovarati.

Prostitucija je u Hrvatskoj regulirana putem dva zakona. Prvi je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, na snazi od 1977. godine, i osim jezične prilagodbe sa srpskohrvatskog jezika na hrvatski jezik nije prošao ni kroz kakve drugačije izmjene te izriče zatvorsku ili novčanu (još uvijek izraženu u njemačkim markama) kaznu za odavanje prostituciji ili pomaganje vršenju prostitucije. Drugi je Kazneni zakon iz 2013. godine, a tereti osobe za poticanje prostitucije i svodništvo

Za prekršaje protiv javnog reda i mira u velikoj mjeri kažnjava se žene, a od 2012. godine predlaže se i kriminalizacija klijenata. Premda je ove godine tema postala opet aktualna, ženama koje se bave prostitucijom novi prijedlog zakona ne bi donio pozitivne pomake, nego bi ih stavio u poziciju žrtvi i zločinki dok bi kazne porasle, upozorila je Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar, govoreći nedavno upravo o projektu čiji je cilj omogućiti razmjenu znanja u području politika prostitucije u Europi te razviti komparativne pristupe problemu.

Što se implementacije tiče, rezultati studije iz 2009. godine, koja je analizirala pravne postupke vezane uz prostituciju, govore da su kazne strože za seksualne radnice, kojima se većinom izriče kazna zatvora, nego za treće strane koje uglavnom prolaze s novčanom kaznom. Podaci za 2014./2015. godinu govore da se od 90 pravomoćno okončanih pravnih postupaka pokrenutih protiv seksualnih radnica njih 85 odnosi na uličnu prostituciju, navela je ova stručnjakinja.

Država nikada nije provela službenu studiju o tome zbog čega ne znamo točan broj žena koje se bave prostitucijom u Hrvatskoj, upozorila je tada Radačić i iznijela neslužbene podatke prema kojima je riječ o broju od 100.000 klijenata i 7.000 seksualnih radnica, koje zbog izražene stigmatizacije nisu organizirane da bi se izborile za svoja prava.