U Hrvatskoj u srednjoj školi mladi skrivaju svoj LGBTIQ identitet i češće doživljavaju nasilje u odnosu na fakultet, te im nedostaje podrška sustava, pokazalo je prvo istraživanje u Hrvatskoj o iskustvima mladih LGBTIQ osoba u obrazovanju i važnoj podršci
Istraživanje je provela psihologinja Marina Štambuk u suradnji s udrugama Dugine obitelji i Lezbijskom organizacijom Rijeka "LORI", obuhvativši 373 sudionika i sudionica iz Hrvatske u dobi između 15 i 30 godina.
Pokazalo se da su mladi u prosjeku osvijestili svoj LGBTIQ identitet s 14 godina, češće se 'outaju' majkama nego očevima, a u kontaktu s novim osobama preko polovice njih skriva svoj identitet.
Doživljaj poštovanja i uvažavanja njihovog LGBTIQ identiteta, kao i osjećaj sigurnosti, češće su imali tijekom studiranja u odnosu na srednju školu u kojoj su češće doživjeli nasilje, pokazalo je istraživanje.
Više od polovice mladih izjavilo je da su se u srednjoj školi barem jednom susreli sa spominjanjem LGBTIQ tema u negativnom kontekstu, na nastavi ili u nastavnim materijalima, dok je trećina to doživjela više puta ili često.
Tijekom srednje škole mladi su češće doživljavali negativne komentare od strane vršnjaka i vršnjakinja u odnosu na fakultet, a čak 20 posto njih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi.
Zastrašujuće je, kažu udruge, što čak 77 posto mladih LGBTIQ osoba ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive.
Većina je izjavila kako bi im najveća podrška tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila postojanje seksualnog odgoja i obrazovanja u sklopu nastave unutar kojeg bi se govorilo o LGBTIQ temama.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Podržimo uključivo obrazovanje - gradimo sigurnu budućnost" koji provode udruge i norveška organizacija Norsensus Mediaforum.
Većinu uzorka čine studenti i studentice te su pretežno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Pule.