Sanacija potresom uništene infrastrukture najveći je izazov buduće gradske uprave oko čega se slažu glasači svih dijelova grada, neovisno o stupnju oštećenja tijekom potresa (71,5%), javlja N1.

Slijedi sanacija odlagališta otpada Jakuševac (64%), za koju su logično znatno više zainteresirani stanovnici južnog dijela grada. 35% smatra da je izgradnja sveučilišne bolnice jedan od prioriteta, a 33,2% da se treba investirati u nove vrtiće i škole. 18,6% građana iz svih dijelova grada smatra da se mora donijeti novi, transparentan GUP.

Izgradnja novog mosta na Savi (15%) bitnija je stanovnicima Novog Zagreba, dok je rješenje stadiona u Maksimiru važno za 13,3% glasača, a najviše stanovnicima Centra i Maksimira.

Ovo istraživanje pokazuje kako su najveće prepreke razvoju grada: korupcija u lokalnoj upravi (50,2%), netransparentno raspolaganje proračunom (16,8%), nesposobnost javne uprave (10,1%), zanemarivanje javnih interesa (9,8%) i zapošljavanje preko veze (8,9%).

Na korupciju i zapošljavanje preko veze najmanje su osjetljivi glasači Davora Filipovića (31,7%) i Jelene Pavičić Vukičević (40,9%). Glasači ostalih kandidata i stranaka prepreke u funkcioniranju javne uprave doživljavaju slično.

Tomislav Tomašević je kandidat koji će imati najmanje tolerancije prema korupciji (47%), a Jelena Pavičić Vukičević najmanje (5,8%). Ipak, po mišljenju birača, protiv korupcije bi se najučinkovitije borio – kandidat/inja za koju će glasati. Postoci su gotovo identični trenutnom trendu u borbi za gradonačelničku funkciju. Nalaz ukazuje da je odgovornost na svim političkim akterima da doprinesu izgradnji transparentnog sustav upravljanja gradskim službama, proračunom i urbanističkim planiranjem.

Obećanja u koja građani (ne)vjeruju

Tijekom godina kandidati za gradonačelnika obećavali su mnogo, no birači najmanje vjeruju izgradnji metroa (12,9%) i tunela kroz Medvednicu (14%). U aktualno obećanje – izgradnju tvornice cjepiva – povjerenje ima 22,7%. Najveće povjerenje birača da će se obećanja i provesti imaju teme od javnog interesa – zatvaranje Odlagališta otpada Jakuševac (45,4%), izgradnja spalionice otpada (37,3%) i tramvajske pruge do zračne luke (34%).

Najviše povjerenja u sva obećanja imaju glasači Davora Filipovića, a najmanje Tomislava Tomaševića i Vesne Škare Ožbolt.

Općenito, glasači vjeruju obećanjima kandidata za kojeg će glasati, a znatno manje ostalih. Ista je situacija i s povjerenjem u promjene u gradu. Tomislavu Tomaševiću najviše se vjeruje da razumije potrebe građana, da će se zalagati za GUP na korist svih građana i da će obnoviti grad nakon potresa na transparentan način. Davoru Filipoviću glasači također vjeruju da će se zalagati za GUP na korist svih građana, ali i pokrenuti gospodarski razvoj grada. Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Škoro, Joško Klisović i Jelena Pavičić Vukučević najbolji su na izjavi – razumije potrebe građana.

Dinamov stadion

Zanimljivi su stavovi birača oko Dinamovog stadiona, koji se često spominje u predizbornim obećanjima. Čak 43,2% smatra da nije trenutak za obnovu stadiona, moguće zbog krize i važnijih prioriteta koji izravno utječu na veći broj građana. Od onih koji su za obnovu, najveći postotak smatra da se treba srušiti postojeći stadion i izgraditi novi na istome mjestu (29,3%). Za novu lokaciju stadiona samo je 11,1% birača. Najveći značaj stadionu, moguće jer na njemu nastupa i „nacionalna vrsta“, daju glasači Davora Filipovića i Miroslava Škore.

Nasljeđe i spomenik Milanu Bandiću

Nasljeđe gradonačelnika Milana Bandića očekivano dijeli glasače. 29,8% misli da je zaslužio ulicu, no ne i spomenik, 8,5% da zaslužuje spomenik jer je trajno zadužio grad, 6,1% spomenikom bi nagradilo dugovječnost, a 5,7% veliku ulogu u političkom životu Hrvatske općenito. S druge strane, 31,2% zbog afera ne želi odati bivšem gradonačelniku nikakvu počast, a 9,1% jer je grad u lošijem stanju nego prije mandata.

Glasači HDZ-a najpozitivniji su prema vladavini bivšeg gradonačelnika, a Možemo najkritičniji.

Prema mišljenju građana, Milan Bandić za sobom ostavlja obnovljeni Bundek (11%), Advent (7,7%), vrtiće i škole (7,5%), fontane (7,1%), a od konkretnih poteza uprave i: besplatne udžbenike (5,8%), financiranje majki odgajateljica (3,1%). Milan Bandić doživljava se kao socijalno osjetljiv, dobročinitelj, koji je znatno doprinio razvoju rubnih dijelova grada.

Uz svaku vladavinu dolazi i nužno „ali“ pa je negativno naslijeđe bivšeg gradonačelnika za mnoge neodvojivo od razvoja i izgradnje grada: korupcija na svim razinama (18%), niz afera i sumnji u kriminalne radnje (11,5%), „uhljebljivanje“ (8,9%), skupa žičara (8,5%), fontane (6,6%). Način upravljanja gradom također izaziva prijepore, najveći problemu su samovolja (5,3%), pogodovanje „kumovima“ (4,%), okruženost kontroverznim osobama (4%) i lažna obećanja (2,1%).