Rana švedska strategija, koja se sastojala u izbjegavanju zatvaranja i mjera kao što su obvezno nošenje maski, dok su strože restrikcije uvedene tek kasnije i to postupno, izdvojila je tu zemlju u prvoj godini pandemije od mnogih drugih zemalja u Europi koje su uvele strože restrikcije.

Istražno povjerenstvo kazalo je da će se odlukom da se ne uvodi zatvaranje pozabaviti u konačnom izvješću, dok su preliminarni podaci pokazali da su epidemiološke mjere bile uvedene kasno u odnosu na susjedne zemlje i širenje virusa u zemlji u proljeće 2020.

"Švedski pristup pandemiji bio je obilježen sporošću odgovora", navodi povjerenstvo.

"Početna prevencija bolesti i mjere kontrole nisu bili dovoljni kako bi zaustavili ili značajno ograničili širenje virusa u zemlji".

Povjerenstvo, koje je imenovala vlada pod pritiskom parlamenta, navodi i da je "predugo" trajao razvoj dovoljnih kapaciteta za testiranje te da su se u početku testirale samo ciljane skupine kao što su zdravstveni djelatnici.

Vlasti su se jako oslanjale na dobrovoljne preporuke građanima da poštuju socijalnu distancu i peru ruke, a javna mjesta kao što su škole, restorani i poduzeća ostali su uglavnom otvoreni.

Vlada je prebacila velik dio odgovornosti za borbu protiv virusa na agenciju za zdravlje i njezina glavnog epidemiologa Andersa Tegnella.

Švedska je prijavila više od 15.000 umrlih od koronavirusa, puno više po stanovniku u odnosu na nordijske susjede koji su uveli stroge restrikcije, ali ipak manje od mnogih zemalja koje su uvele stroga zatvaranja poput Velike Britanije.

Strategija je izazvala kontroverze u zemlji i inozemstvu. Kritičari su je ocijenili nesmotrenom i okrutnom, no s druge strane neki su takav pristup i hvalili kao održiviji i povoljniji za gospodarstvo.

Švedska vlada restrikcije je postupno postrožila u kasnijim valovima pandemije. Kada su se pojavila cjepiva, postupno ih je ukinula kao i druge zapadne zemlje. Sada su ukinute gotovo sve.